Uživamo u babljem ljetu, lijepe jesenje vremenske prilike i još uvijek prihvatljive vanjske temperature zraka za večernju šetnju iskoristite večeras i za pogled ka Međunarodnoj svemirskoj postaji.
Možda ne znaš da je 2013. lansirana ukupno 81 kosmička letilica. Ko ih se danas seća? Sem možda indijske sonde na Mars i kineskog lendera na Mesec, ove ostale su za većinu otišle u prošlost, iako je, recimo, čak 15 ljudi letelo u orbitu! Danas ću probati da osvetlim jednu od zaboravljenih ali dobrih robotskih misija – zove se MAVEN – koja i danas svojim gazdama pruža usluge.
U petak, 5. oktobra, jedan žiroskop na Svemirskom teleskopu Habl, je prestao da radi. Svi ostali instrumenti na teleskopu su ispravni, ali je zbog ovog kvara on stavljen u sejf mod.
Pre završetka poslednje 22. orbite oko Saturna i zaranjanja u njegovu gustu atmosferu prošlog septembra, “Kasini” je poslao na Zemlju toliko podataka da će trebati godine da se na osnovu njih stvori celokupna slika o značaju ove unikatne međuplanetarne misije. Poslednja dva zanimljiva otkrića rečito govore o tome.
Dok sam se pre par dana spremao da pođem na Adu, stigla je vest iz centra u Kelnu da je asteroidni pokretni površinski izviđač, skraćeno nazvan MASCOT sleteo na asteroid! Više od 325 miliona kilometara daleko od Zemlje, mali robot veličine tostera je mirno ležao mrtav na površini malenog asteroida, obavivši svoj posao. Za 17 časova rada 3. oktobra, MASCOT je poslao more informacija ka orbiteru 'Hayabusi 2' sa nekoliko lokacija na Rjugi.
…Kasnije analize su pokazale da su u rasponu visina od 65...20 km (M=17,6...2) koeficijenti sila uzgona premašivali predračunske za 3...6%, ali da su ipak ostajali u zonama tolerancije. Prosto govoreći, 'Буран'je leteo bolje nego što se od njega očekivalo, oslanjajući se na višegodišnja testiranja modela u aerotunelima i suborbitne letove 'БОРова-5'[1]!....
Iz komplikovanih razloga, lično navijam za sve neameričke kosmičke programe. To se dâ naslutiti i po programima i misijama koje povremeno razrađujem i objašnjavam na sajtu. Zemlje poput Indije, Koreje, Japana, Kine, Kazahstana, Brazila ... često razmišljaju na način koji mi se dopada. Rusi su posebna priča. Imaju vanserijske ideje, ali im je realizacija užasna. Dok ne lansiraju makar jednu uspešnu međuplanetnu misiju, ne verujem im ništa. Jedna od misija koja bi me zagrejala vezana je za istraživanje Ganimeda, ali znam šta će biti na kraju – sonda će biti otkazana ili pomerena za budućnost...
KORADO KORLEVIĆ je poznati hrvatski astronom iz Višnjana i rodonačelnik astronomije u Istri. Prema podacima Minor Planet Discoverers, jedanaesti je najproduktivniji tragač za asteroidima svih vremena. U okviru Astronomskog društva Višnjan, bavi se popularizacijom astronomije i nauke uopšte i edukacijom visokomotivisane dece.