O 'Буранu'postoje tomovi literature i beskonačno mnogo podataka... Priče o njegovom uticaju na kosmonautiku SSSR-a, sveta, pa čak i Amerike, nemaju kraja. Mnoga poglavlja koja sam mislio da ću da obradim, moram da zbog obima priče jednostavno preskočim. Završiću ovako...
Nedavno smo objavili intervju M. Bracića sa Koradom Korlevićem, znamenitim hrvatskim astronomom i jednim od svetskih lidera među lovcima na asteroide. Korado se nalazi među dvadeset najuspešnijih otkrivača asteroida u svetu. U intervjuu je se pomenuo i asteroid koji nosi ime ovoga astronoma što je inače samo jedno u nizu značajnih priznanja koje je Korado primio.
Kada iz Novog Sada krenete u Frušku goru, pa na Iriškom vencu skrenete levo, prođete visoki spomenik, monumentalni stub sa mladom Vojvođankom na vrhu, simbol borbe protiv okupatora za vreme Drugog svetskog rata, i onda produžite još pet kilometara, dođete do hotela NORCEV.
Posle fabuloznog starta koji je trajao bezmalo pola stoleća, Rusija se očigledno zaglibila u kosmosu. Ako se pod hitno nešto ne promeni u sledećih pola godine, bojim se da će se o njihovim programima pričati kao što mi pričamo o platama od €1000. Ali ni drugim agencijama ne curi med i mleko, ako ne računamo žute ljude[1]. Da vidimo šta ih tišti.
Vansolarne planete su vrlo daleko od nas, čak i one najbliže, i na njima ni najjačim teleskopima ne mogu da se vide bilo koji detalji. Ipak, pažljiva posmatranja omogućuju naučnicima da utvrde niz podataka o tim, bar za sad, nevidljivim planetama.
Uspešno sprovedena testiranja 'Энергије'i 'Буранa'1988. godine ulili su optimizam rukovodiocima tog programa, te su zahtevali od čelnika zemlje da se nastavi sa ispitivanjima. Od pet 'Буранa'planiranih za izgradnju 1976, na prelazu iz 80-ih u 90-e spremna za let su bila samo dva broda...
Kako saznajemo u Hrvatskoj se vodi odlučna rasprava o budućem regulisanju problema prekomernog osvetljavanja tokom noći. O tom problemu u AM imamo velik broj tekstova od kojih neki potiču iz prošlog veka, dakle na ovim prostorima se više od dve decenije uočava ovaj ekološki, ali sve više i medicinski i ekonomski problem. U rešavanju ovih problema na Balkanu, ali i u čitavoj Evropi najdalje je otišla Slovenija, a sada je izgleda na red došla i Hrvatska u kojoj se upravo ovih dana pred njihovim zakonodavnim telom raspravlja o novom zakonu koji treba da donese zaštitu od prekomernog i neopravdanog osvetljavanja.
Ovim povodom preuzimamo članak sa sajta Naše nebo koji je posvećen upravo ovom zakonu.