Ko voli Međunarodnu kosmičku stanicu (MKS) voleće i ovaj film. Neki kadrovi u filmu su fascinantni kao u Svemirskoj odiseji 2001. Kako je to moguće? Setimo se da je Kjubrik rekao da bi neki SF film bio bolji od Odiseje mora biti snimljen na licu mesta. A Izazov jeste snimljen na licu mesta, u svemiru, u i oko MKS. Naravno, ne znači da je bolji od Odiseje, ali fascinira kadrovima.
Naša galaksija, Mlečni put, spada u velike. U Lokalnom jatu galaksija kome pripada, druga je po veličini, iza Velike galaksije u Andromedi, ili M 31. Kako je ona toliko narasla?
Objekti Herbig-Haro (HH) su sjajna područja oko novorođenih zvijezda, nastala zarivanjem brzih stelarnih vjetrova ili mlazova plina koje te zvijezde bljuju iz sebe u obližnji plin i prašinu. Takvi srazovi stvaraju udarne valove koji zagriju materijal i natjeraju ga da svijetli. Na ovoj slici HH 211, koju je snimio NASA-in Svemirski teleskop James Webb, vidljiv je odljev iz jedne protozvijezde razreda 0: objekta sličnog našem Suncu u vrijeme kada je iza njega bilo tek nekoliko desetaka tisuća godina postojanja i kada je ono imalo masu od samo 8 posto svoje sadašnje mase. (Protozvijezda koja je proizvela HH 211 će na koncu izrasti u zvijezdu sličnu Suncu.)
Živimo u eri izraženog individualizma, mislimo da znamo dosta, umijemo dosta, sposobni smo, samouvjereni, manje ili više inteligentni. Prosječan stanovnik ove planete je duboko uvjeren da zna mnogo više nego što zaista suštinski zna. I to je normalno, tako funkcionišemo.
Kao što je obično slučaj s ovakvim spektralnim grafovima, i ovdje se čovjek može zapitati gdje su to oni vidjeli te specifične šiljke ("features") koji odaju prisutnost metana i ugljikovog dioksida! Bijele točke izmjera su posijane prilično nasumce, a krivulja modela koji najbolje paše opaženom često ne sadrži ni okomite crtice koje pokazuju kolika je moguća pogreška mjerenja.
Proučavajući starost, kretanje i sastav zvezda naučnici su u stanju da objasne kako su nastale pojedine strukture Mlečnog puta. Baš na osnovu toga i dolaze do zaključka o dramatičnom događaju od pre deset milijardi godina. Jedna galaksija, četiri puta manja od naše, bila je uvučena u Mlečni put, rastrgnuta gravitacionim silama a njene zvezde su se raspršile i na kraju nastanile u Mlečnom putu, svom novom domu.
"Magline su zaista zanimljive i lepe. U ovom videu ćemo istražiti 10 najlepših maglina u našoj galaksiji: Mlečni put. Koristio sam program Space Engine kao i stvarne slike NASA-e i ESO-a... (sve atribucije dole).
Od početka novog doba u astronomiji, znanstvenici znaju da je Sjevernjača (lat. Polaris) dvojni zvjezdani sustav koji se sastoji od jednog žutog superdiva razreda F (Polaris Aa) i jednog manje žutog patuljka iz glavnog niza (Polaris B). Naknadna promatranja su pokazala da je Polaris Aa klasična cefeida - promjenjiva zvijezda koja vrlo pravilno pulsira. (Sjevernjača je trostruka zvijezda. Komponenta A je i sama tijesna dvojna zvijezda. Veća od tih komponenti komponente A, označena s Polaris Aa, ima masu od oko 5,4 masa Sunca i promjer od 37,5 promjera Sunca. (Ta je procjena iz 2015. g.) Manja komponenta, označena s Polaris Ab, ima masu od 1,26 Sunčevih masa i promjer samo 4 posto veći od Sunčevog. (Ta je procjena iz 2008. g.) Međusobni ophodni period im iznosi 29,59 godina. Prim. prev.)
KOJI TELESKOP DA KUPIM?
