Sitno toliko da se okom ne može videti, milion puta manje od milimetra, a toliko moćno da obara gorostase, pa zapravo i čitave milione ljudi. Seje smrt, urušava ekonomiju i vojnu silu moćnih država i prati čoveka kroz istoriju. To su mikroorgnizmi koji izazivaju bolesti.
Nasin istraživački tim 'InSighta' je objavio prve naučne rezultate misije i izneo zaključak je da je Mars iznutra još uvek aktivan, iako umereno. Rezultati su se pojavili u šest članaka žurnala 'Nature Geoscience' i 'Nature Communications' koji prikazuju malo drugačiji portret Crvene planete nego što smo očekivali. 'InSight' je otkrio 450 potresa, poznatih i kao marsotresi ili aretresi, a otkrio je i da je lokalno magnetno polje u blizini zone sletanja i do deset puta jače od onoga što su izmerile druge sonde iz orbite.
Drugi i poslednji nastavak članka o kritičnoj fazi svakog lega: ulazak u orbitu oko nebeskog tela. Ako dođe do greške, najčešće ne postoji druga šansa za nastavak misije.
U nedelju 29. marta 2020. ujutro, u 2 sata prelazimo na letnje računanje vremena i časovnici se zato pomeraju jedan sat unapred. U nedelju 29. marta 2020. ujutro, u 2 sata prelazimo na letnje računanje vremena i časovnici se zato pomeraju jedan sat unapred.
Možda zbog ovog postanemo bolji ljudi, više humani nego ikad. Možda osvjestimo da smo svi isti i da nema razlike. I da ono što činiš onome do sebe, učinio si sebi.
U Americi već 70 godina radi grupa sačinjena od visokih stručnjaka, o kojoj dugo ništa nisu znali ni neki od najviših zvaničnika zemlje. Sve što je bilo vezano za vojno vazduhoplovstvo a bilo je iole tajno, bilo je njihovih ruku delo. Imali su milione na raspolaganju i prinadležnosti kao retko ko u državi. Tek 2013. CIA je javno priznala da je 'Zona 51' u Nevadi, koja je decenijama vezivana za pojavu UFO, zapravo njihova tajna baza. Njihovo ime je 'Skunk Works' a logo simpatični tvor iz stripova. Danas imaju oko 3700 zaposlenih u Kaliforniji, Džoržiji i Teksasu. Rade na preko 500 projekata, od materijala za upijanje radarskih zraka pa do fuzionih reaktora za špijunske avione koji lete brže od 6 Mahova.
Jedna od najvažnijih faza mnogih međuplanetarnih misija jeste ulaženje u orbitu. Sve mora da krene ispravno iz prvog pokušaja, ili sonda neće uspeti da uđe u orbitu oko svog cilja. Često se dešava da praktično nema popravki i druge šanse, pa se neuspeh u ulaženju u orbitu obično pretvara u neuspeh čitave misije. Sa toliko letlica koje su lansirane u orbite raznih objekata širom Sunčevog sistema, ovo je prilika da pregledamo neuspele ulaske u orbite u poslednjih pola veka planetnog istraživanja kako bi smo videli šta može i šta polazi po zlu. U ovom prikazu razmotrićemo samo misije koje su bile namenjene orbitiranju oko drugih tela solarnog sistema van Zemlje a preživele su lansiranje, ali su podlegle problemima dok su senalazile u tranzitu ili stigle do svojih ciljeva.