Zadnjeg dana Tjedna kozmonautike (12.-18. travnja) na području Istarske županije, jučer, u nedjelju 18. aprila, Grad Pulu, posjetio je ruski kozmonaut Sergey Ryazansky. Ryazansky je nositelj najvišeg odličja Ruske Federacije (Heroj Rusije), rođen 1973. godine, otac četvero djece, dva je puta letio u svemir (2013. i 2017.). Završio je glasovito Moskovsko državno sveučilište Lomonosov, po struci biolog. Aktivno radi na promociji znanosti i tehnologija, posebice kroz edukaciju društva, od najmlađih do najstarijih.
U ponedeljak 19. aprila počeo je novi eksperimentalni seminar Istraživačke stanice Petnica – Otvoreni petnički seminar. Prvog dana predavanja i radionice pratilo je nekoliko hiljada gostiju preko prenosa na internetu. Broj polaznika Petnice je bio očekivano veliki, ali je broj gostiju sa strane nadmašio očekivanja. Otvoreni petnički seminar traje do 29. aprila.
OTVORENA I PLANETARNA ŠETNICA SA SUNČANIM SATOM I CVJETNOM GALAKTIKOM
U sklopu Tjedna kozmonautike što se održava na području Istarske županije 12.04.2021 je u Puli boravilo rusko izaslanstvo predvođeno Nj.E. Andrejem Nesterenkom, Veleposlanikom Ruske Federacije u Republici Hrvatskoj, a sve povodom proslave 60. obljetnice lansiranja prvog Čovjeka u svemir, kozmonauta Jurija Gagarina.
Ne mogu da se setim da je Amerika decenijama unazad smislila išta novo a da nije oružje, što bi opravdalo ulogu njihovog lidera na planeti. Već godinama njihov glavni izvozni proizvod su društvene mreže, estrada, dolar i demokratija. Sreća njihova što je ova tema skopčana sa kosmosom, inače bih je ignorisao.
Kina je pokrenula projekat koja treba da dve svemirske sonde pošalje do ruba Sunčevog sistema a da potom, do sredine ovog veka, pređu u međuzvezdani svemir. Svaka od sondi bi imala svoj cilj. Jedna bi išla ka nosu heliosfere a druga ka njenom repu. Cilj projekta je da pošalje zasebne svemirske letelice do ruba heliosfere, tj. do ruba mehura do koga doseže Sunčev vetar, kako bi se proučila različita granična područja ovog mehura i kako na njega deluje međuzvezdana sredina.
Već mesecima, da ne kažem godinama, nemamo zanimljivih vesti o ISS. Iz te letargije su nas malo trgle fanfare posle političke pomame izazvane prvim američkim privatnim lansiranjem ljudi na stanicu posle decenije suše i zavisnosti od Rusa. Od kako je orbitna stanica u kosmosu, ako ne računamo 28 poseta šatlova, do sada ju je posetilo stotinjak ruskih putničkih brodova 'Sajuz' i teretnjaka 'Progress'. To je za Ruse danas rutina, ali kako oni to rade? Spojiti se sa ISS koja juri po orbiti brzinom od 27.600 km/h i obilazi Zemlju 19 puta dnevno nemoguća je misija bez napredne elektronike. Upoznajmo se malo kako to oni rade, obzirom da su i Amerikanci osmislili jedan sistem u davno vreme kada su na stanicu leteli šatlovima.
postoji knjiga „Neka velika otkrića i pronalasci koji su promenili istoriju čovečanstva II“. Znate li kakva je ta knjiga? Za vas o njoj danas govori prof. dr Dušan Mrđa sa novosadskog Prirodno matematičkog fakulteta. Evo šta profesor o toj knjizi kaže:
Osetljivost teleskopa, ili koliko detalja može da uoči, direktno je povezana sa površinom ogledala koja sakuplja svetlost a koju šalju promatrani objekti. 'Webbovo' primarno ogledalo je široko 6,5 metara (21 stopa i 4 inča); ovako veliko ogledalo nikada ranije nije lansirano u kosmos.
Ovaj prikaz Mesijeovih objekata je urađen sa ciljem da osnovnoškolskoj i srednjoškolakoj deci kao i drugim zanteresovanim licima prikaže Mesijeove objekte i upozna ih sa njihovim osnovnim svojstvima i detaljima i osvesti im i razvije osećaj za prostor i vreme, kao i dimenzije objekata i čitavog poznatog svemira.
KOJI TELESKOP DA KUPIM?
