Narodna imena za januar: prosinec, sečen (ili sečanj, sečenj, sječanj, siječanj...), koložeg, golemi mesec, bogojavljenski...

kod Hrvata: siječanj.
Latinski: Januarius

Engleski: January

dedamrazŠto se astronomije tiče nema nikakvog razloga da novu godinu slavimo prvog januara jer se u svemiru, a i ovde na Zemlji, tog dana  ništa naročito ne dešava. Proslava Nove godine je, dakle, čisto ljudska pojava. Sa nadom da će naredni period života biti bolji, lakši i lepši, ljudi su od pamtiveka dočekivali narednu godinu prinoseći žrtve bogovima i priređujući gozbe.

Istorijsko je pitanje, međutim, kada počinje nova godina. Ima logike da to bude na dan zimske kratkodnevnice jer posle toga obdanica postaje sve duža, a noć sve kraća. Tako su radili Heleni i Stari Sloveni. Ali Vavilonci i, u početku, Rimljani, su novu godinu slavili negde oko prolećne ravnodnevnice što isto tako nije loše rešenje, jer je to doba kada priroda počinje da se budi, a dani postaju duži od noći. Asirci su opet smatrali da se godine menjaju u septembru, onda kada prođe jesenja ravnodnevnica.

Pitanje kada počinje sledeća godina zapravo ni danas nije rešeno u globalu. Jevreji je slave 6. septembra, Kinezi negde krajem januara ili početkom februara (u svakom slučaju slave je dve nedelje). Tvrdoglavi pravoslavci se drže starog kalendara pa Novu godinu dočekuju 14. januara (mada oni tvrde da je to 1. januar). Oni drugi, normalni pravoslavci su fleksibilniji. Oni slave i 1. i 14. januar (neki čak i Muzičku novu godinu).

No, konačno, zašto baš 1. januar? Za sva je kriv drugi od sedam rimskih kraljeva Numa Pompilije. Do njega rimski kalendar je imao deset meseci, svaki mesec 30 odnosno 31 dan, a godina je počinjala 1. marta. Pošto je deset meseci sa 304 dana, koliko je po tom kalendaru trajala godina, ipak malo da u njih stane čitava prava, Sunčeva, godina, Numa Pompilije je naredio reformu pa su kalendaru  dodata još dva meseca: januar i februar i to pre meseca marta. Januar je bio posvećen Janusu, bogu svih početaka. Logično je da božanstvo početka ne može imati svoj mesec na kraju godine, ali od tada je oktobar, iako mu ime kaže da je on osmi mesec postao deseti, a decembar (deseti) postao je dvanaesti.

No nije to bio glavni problem. Taj kalendar je imao 355 dana, dok sunčeva godina traje 365 dana (i nešto sati) i Rimljani su često morali da prave "zakrpe" na svom kalendaru ubacujući povremeno dodatni mesec. Ovo je dovelo do toga da običan čovek nikad nije bio siguran koji je datum, pa čak ni godina.

Stvar je morala da se popravi kad-tad. To kad-tad bilo je 45-te godine pre n.e. kada je uveden novi kalendar. Julije Cezar, koji je inače dobro poznavao astronomiju, pozvao je aleksandrijskog astronoma na glasu, Sosigena, da sastavi novi kalendar. Sosigen je po starim egipatskim računima uzeo da godina traje 365 dana i 6 sati i po toj osnovi je sastavio kalendar koji je našto kasnije, po Cezaru, nazavn julijanski kalendar.

To nije bio loš kalendar. Godina po tom kalendru trajalaje svaga 11 minuta i 14 sekundi duže od prave godine. Reklo bi se zanemarljivo.

Ali ta sitna razlika uvečala se u XVI veku na čitavih deset dana. Da bi se računanje vremena uskladilo sa pojavama u prirodi 1582. po, nalogu pape Grgura XIII, napravljen je novi kalendar, ovaj koji i danas koristimo. Taj kalendar, poznat pod imenom gregorijanski kalendar (po papi Grguru), je preuzeo sve mesece svog prethodnika, a sa njima i proslavu Nove godine 1. januara.

Ovaj kalendar su prvo prihvatile katoličke zemlje, a zatim je on počeo da se širi po svetu. U Srbiji je, kao zvanični kalendar, usvojen tek 1919. Međutim Pravoslavna crkva ga ni danas ne priznaje, već se drži julijanskog kalendara. Kako se razlika između julijanskog i gregorijanskog kalendara u međuvremenu povećala na 13 dana, oni koji se drže pravoslavlja Novu godinu dočekuju 14 januara.

Po gregorijanskom kalendaru godina traje 365,2422 dana što je preciznost koja nam dozvoljava da nekoliko milenija, budemo mirni. Jer tropska godina traje 365,242199 dana i razlika nije velika. Postoje, međtim, drugi problemi sa ovim kalendarom. Meseci imaju različiti broj dana, broj nedelja u tromesečjima i polugodištima je različit, dani u nedelji padaju u različite datume itd. Ako jedne godine 1. januar pada u petak, sledeći će padati subotu. Iz mnogih razloga bilo bi dobro da svaki datum ima samo svoje dane.

No ovo zapravo ne bi bilo vredno ni pomena da ne postoji jedan mnogo savršeniji kalendar od ovog gregorijanskog. To je novojulijanski koji je desetak puta precizniji, a rešio je i neke probleme sadašnjeg kalendara. Novojulijanski kalendar je sastavio Milutin Milanković i samo malo je falilo da taj kalendar bude usvojen u svetu. Ali o tome, ipak, nekom drugom prilikom.


1. januar 4713. pre naše ere je dan od kada se računa hronološka perioda od 7980 julijanskih godina. Ovu periodu je uveo u XVI veku francuski naučnik Žosef Žistd de la Skala (Joseph-Juste de la Scala), koji je poznatiji pod imenom Josif Skaliger. Ovu periodu Skaliger je nazvao po svom ocu koji se zvao Julije Cezar od Skale.

18. januara 120. godine naše ere u Kini je zabeleženo pomračenje Sunca.

8. januara 1642. umro je Galilej.

6. januara 1998. lansiran je Lunar Prospector, Nasina letelica koja je sa visine od 100 km mapirala Mesec i otkrila dokaze o postojanju vode na nasem jedinom priprdnom satelitu.


Šta je to prestupna godina

prestupna


Komentari

  • kizza said More
    Da,u pravu ste. Veoma malo znamo i više... 4 dana ranije
  • Aleksandar Zorkić said More
    AI će pomoći, ali čovek će otkriti. 4 dana ranije
  • Miki said More
    Divan tekst A.M. hvala, pitanje ??? FDa... 4 dana ranije
  • giga said More
    :-)))) Odlicno, dobro jutro AM,... 4 dana ranije
  • Mina l said More
    hvala, edikativno i informativno 6 dana ranije

Foto...