31. januar

>> Na današnji dan 1966. automatska svemirska stanica "Luna 9" (serija E-6) meko se spustila na površinu Meseca (Oceanus Procellarum) i poslao fotografije na Zemlju. Bio je to prvi kosmički brod kome je to pošlo za rukom.

Luna-9_spacecraft
Luna 9

Lansiranje je izvedeno raketom "Molnija" (8K78M), zapravo 4-stepenom varijantom poznate "semjorke", balističke rakete "R-7" (SS-6).

Stanica je imala 99 kg i prečnik od 58 cm, a u površinu je udarila brzinom od 55 km/h. Da se nebi razbila, pomogli su joj  vazdušni jastuci koji su ublažili udarac.

U hermetičkom kontejneru stanice, koji je imao pritisak i temperaturu kao na Zemlji, nalazili su se naučni instrumenti: TV sistem, baterije, sisteme termalne kontrole, komunikacioni sistem, i tajming sistem.

Za vreme od 8 sati i 5 minuta, izvedeno je 7 radio sesija i poslato 3 serije TV slika. Na panoramskim fotografijama slikan je i horizont udaljen 1,4 km. Poslato je 9 slika i 5 panorama. Interesantno je da je slike pre objavio pre BBC nego sami Sovjeti.

Pored kamera, jedini instrument na stanici bio je detektor zračenja

"Luna 9" je bila deveta sovjetska sonda koja je pokušala da meko sleti na Mesec, i prva međuplanetna letilica koju su konstruisali Lavočkinovi biroi. Nakon toga, praktično sve sonde koje su išle na Mesec, Veneru, Mars i sl. Sovjeta odn. Rusa potekle su iz ovih biroa.

Pored toga što je to bila prva sonda koja je meko sletela na neko nebesko telo i poslala slike drugog sveta, najvažnije naučno saznanje je bilo da sonda nije jednostavno upala u Mesečevu prašinu i nestala. To saznanje će znatno da ubrza napore za slanje sledećih sondi na Mesec.

Stanica je radila do 6. februara.

Draško Dragović
Author: Draško Dragović
Dipl inž. Drago (Draško) I. Dragović, napisao je više naučno popularnih knjiga, te više stotina članaka za Astronomski magazin i Astronomiju, a učestvovao je i u nekoliko radio i TV emisija i intervjua. Interesuje ga pre svega astronautika i fizika, ali i sve teme savremenih tehnologija XXI veka, čiji detalji i problematika često nisu poznati široj čitalačkoj publici. Izgradio je svoj stil, lak i neformalan, često duhovit i lucidan. Uvek je spreman na saradnju sa svojim čitaocima i otvoren za sve vidove komunikacije i pomoći. Dragovićeve najpoznatije knjige su "KALENDAR KROZ ISTORIJU", "MOLIM TE OBJASNI MI" i nova enciklopedija "NEKA VELIKA OTKRIĆA I PRONALASCI KOJA SU PROMENILA ISTORIJU ČOVEČANSTVA"

Zadnji tekstovi:


Komentari

  • Dragan Tanaskoski said More
    Srbija je u malo boljoj situaciji od... 16 sati ranije
  • Baki said More
    Teks ima drugi akcenat, ali, svejedno,... 3 dana ranije
  • Miško said More
    Odličan text! 4 dana ranije
  • Siniša said More
    To je tačno. Kad je reč o centru mase,... 5 dana ranije
  • Duca said More
    Pa ako postoje one "mini crne rupe" to... 5 dana ranije

Foto...