Budžet NASA-e za 2013, koji na neki način diktira pravce razvoja svetske kosmonautike u godinama koje dolaze, manji je za oko 60 miliona dolara u odnosu na 2012. NASA će u 2013. dobiti znatno manje novca za misije istraživanja planeta Sunčevog sistema. U isto vreme, budžet za razvoj tehnologija pilotiranih kosmičkih letova će biti značajno uvećan.

dolari

Predlog budžeta NASA-e za 2013. podnela je administracija predsednika Obame Kongresu na razmatranje ove nedelje. Za finansijsku 2013. godinu koja u SAD počinje 1. oktobra 2012. budžet NASA treba da iznosi 17,711 milijardi dolara. To je gotovo ista cifra u poređenju sa ovogodišnjim budžetom (17,77 milijardi) i u odnosu na ukupan nacionalni budžet SAD (3,8 triliona dolara) ne prelazi 0,5%.

dolari-raketaNajveće smanjenje od 20% je planirano u sferi istraživanja planeta Sunčevog sistema. U odnosu na 2012. NASA će za oblast "planetarne astronautike", koja se može slobodno nazvati kao najuspešniji deo američkog kosmičkog programa, dobiti oko 310 miliona dolara manje - 1,192 mlrd u poredjenju sa 1,5 mlrd dolara. Kao što smo javljali, to je dovelo do kraha u učešću NASA-e u projektu "ExoMars", tako da sada ESA pregovara sa "Roskosmosom" o detaljima ruskog učeća.

Dobra vest je da se planirani rashodi za pilotiranu astronautiku uvećavaju za 6%, za 3,713 mlrd na 3,932 mlrd dolara. U isto vreme, budžet za razvoj novih kosmičkih tehnologija je uvećan za 22% - sa 573,7 miliona na 699 miliona dolara. Više nego dvostruko uvećava se budžet za razvoj pilotiranih i teretnih kosmičkih brodova u okviru komercijalnog programa NASA-e. Tako će na primer finansiranje projekta gradnje privatnog kosmičkog broda "Dragon" biti uvećano sa 406 na 829,7 miliona dolara. Njegov prvi let prema MKS je nedavno odložen za april. Dok neki od privatnih kosmičkih brodova ne bude spreman za letove američkih astronauta, oni će prema MKS leteti na starim ruskim brodovima "Sajuz". Ugovor sa "Roskosmosom" je potpisan do 2016. Uprkos najavi da će lansiranja astronauta NASA-e sa amerčkog tla biti obnovljena 2017. korišćenjem privatnih kosmičkih brodova, sasvim je moguće da ugovor sa "Roskosmom" o korišćenju "Sajuza" bude produžen čak i do kraja ove decenije. Ovo, uprkos činjenici da kosmos nije visoko kotiran u predsedničkoj trci, izaziva veliko nezadovoljstvo među pojedinim predsedničkim kandidatima.

Za misije američkih astronauta na MKS izdvojeno je 3 milijarde dolara (2,83 mlrd u 2012.), dok je "naslednik" Habla, Vebov kosmički teleskop, uprkos astronomskim troškovima još uvek u igri. Njegov bužet je uvećan za više od 100 miliona dolara - sa 518,6 na 627,6 miliona dolara. Takođe, neznatno su uvećani planirani rashodi za distancionirano sondiranje Zemlje - sa 1,76 mlrd na 1,78 mlrd dolara.

LINKOVI

Komitet kojim upravljaju republikanci danas je predložio da se drastično smanji budžet Nase za sledeću godinu i istakao mere štednje koje znače otkazivanje izuzetno značajnih projekata za čitavu naučnu ...

Budućnost američkog svemirskog programa
... System“ (LAS). Da li će ipak poleteti jednog dana? Međutim, NASA je blefirala. Grifin je dobro znao da će kasnije biti nemoguće progurati program „Constellation“ u okvirima raspoloživog budžeta, pa je ...

Smanjen budžet NASA-e - Vebov teleskop ostaje u igri
Budžet NASA-e za 2012. finansijsku godinu je smanjen, ali je u njemu ipak ostao plan razvoja Vebovog (Webb) kosmičkog teleskopa. Predlog budžeta treba da bude overen u Kongresu. Budžet NASA-e za ...

Grujica Ivanović
Author: Grujica Ivanović
Menadžer planiranja električnih mreža u australijskoj kompaniji Ergon Energy, magistar elektrotehnike. Napisao je veliki broj članaka iz oblasti istraživanja kosmosa koji su objavljeni u časopisima "Galaksija", "Front", "Duga", "Planeta", "Astronomija", "Astronomski magazin", Spaceflight i “Vasiona”, i u dnevnim listovima "Politika", "Večernje novosti" i "Srpska reč". Takođe, u časopisu Power Transmission and Distribution objavljuje stručne tekstove iz elektrotehnike. Pre odlaska u Australiju radio je u EPS/"Elektrokosmet", dok je na RTV Priština uređivao televizijske emisije “Horizonti nauke” i “Ekološki krug”. Autor je dve knjige iz kosmonautike: "Kosmički vremeplov" (1997, BIGZ, Beograd) o prvim programima čovekovog leta u kosmos i "Salyut: The First Space Station - Triumph and Tragedy" (2008, Springer-Praxis, London-New York) o tragediji posade prve orbitalne stanice "Saljut". Jedan je od inicijatora projekta prvog srpskog veštačkog satelita "Tesla-1". Član je Britanskog interplanetarnog društva i Instituta inženjera Australije.

Zadnji tekstovi:


Komentari

  • Boris Saksida said More
    Dragane,....baš lepo!A Marino.....baš... 4 sati ranije
  • Boris Saksida said More
    Ko bi sve to (barem malo!)... 4 sati ranije
  • Boris Saksida said More
    R.I.P. 4 sati ranije
  • Neđo said More
    Čovjek na Mjesecu do kraja ove decenije... 15 sati ranije
  • Dragan Tanaskoski said More
    Srbija je u malo boljoj situaciji od... 21 sati ranije

Foto...