NIl Armstrong u raznim periodima svog života
Neil Armstrong, čovjek koji je „promijenio“ Mjesec ali i Zemlju prvim otiskom ljudskog stopala na našem prirodnom satelitu 20. jula 1969. rođen je na današnji dan prije 80 godina u Wapakoneta, država Ohio.
„Ovo je mali korak za čovjeka a veliki za čovječanstvo“, ostati će zapamćene generacijama. Čak i u vremenu kada ljudi budu putovali na druge svjetove, kada bude normalno provesti zimske praznike na Marsu, Neila Armstronga će se sjećati. Vitalan osamdesetgodišnjak danas je oštar protivnik napuštanja NASAina programa povratka ljudi na Mjesec.
Armstrong, Oldrin i Collins u misiji Apollo-11
Nitko od susjeda tog 05. avgusta 1930 u Wapakoneti, zasigurno nije ni slutio da će tijekom godina upravo mali Neil postati svojevremeno najpoznatiji čovjek na svijetu. Ipak odrastanje dječaka fasciniranog zrakoplovima te prisutnost obližnjeg aerodroma učinili su svoje. Već s 15 godina odslušao je temeljnu pilotsku obuku a u 16-toj je godini Armstrong u džepu imao letačku dozvolu! Svoja pilotska umijeća isprobao je i u Korejskom ratu gdje je nakupio 78 borbenih misija. Bio je i probni pilot High-Speed Flight Station u vojnoj bazi Edwards gdje je letio na preko 50 tipova borbenih zrakoplova. Što ga je ranih šešdesetih dovelo u redove NASAina odreda astronauta.
Mjesta slijetanja astronauta na Mjesec
Svoje akademsko obrazovanje započeo je na studiju aeronautike pri Purdue University u Indiani, a zvanje magistra znanosti dobio je na University of Southern California.
Vjerojatno ključan moment za odabir Armstronga da bude prvi čovjek na Mjesecu dgodio se za vrijeme misije Gemini-8 (septembar, 1966) kada je s kolegom Davidom Scottom pristao uz raketu-modul Agena. Nekontrolirano obrtanje obaju letjelica po svim osima i Armstrongova umiješnost da izvuče sebe, kolegu i svemirski brod iz situacije na kojoj su čak i u simulatoru astronauti „padali“ dala mu je prednost.
Armstrong na Mesecu
Buzz Aldrin i Mike Collins pratili su ga u misiji Apollo-11. Collins je bio u komandnom modulu oko Mjeseca a Aldrin se skupa s Neilom spustio na Mjesec. U knjigama i dan danas možemo vidjeti fotografiju čovjeka kako silazi s landera „Orao“ na Mjesečevo tlo ispod koje piše nešto poput „Armstrong silazi na Mjesec“, no pogleda li se tih nekoliko fotografija bolje- jasno će se vidjeti da na svemirskom odijelu ne piše Armstrong već Oldrin! Astronauti su često znali napraviti svojevrsne manje ili veće „spačke“ na svojim misijama (na opću radost kontrolora misije).
Otisak Armstrongove čizme na Mesecu
Nakon povratka s Mjeseca 24. jula 1969. Armstrong je krenuo u najveću životnu bitku. Pažnja cijelog svijeta bila je usmjerena prema njemu. Svi su ga tražili i željeli kao pravog heroja. Nepune dvije godine nakon povijesne misije Armstrong je izašao iz NASA. Prije nekoliko godina, u jednom od svojih rijetkih obraćanja medijima, izjavio je kako nije bio spreman na medijsku i drugu pažnju s kojom se morao nositi nakon Apolla-11 te da se samo želi živjeti u miru. Svojim znanjem, vještinama i iskustvom izabran je da bude Prvi. Ispostavilo se da je lakše otići na Mjesec nego preživjeti slavu koja s time ide na Zemlji. Slične životne drame imali su i drugi astronauti iz ekipe dvanaestorice veličanstvenih hodača po Mjesecu. S jednim od njih, Charlesom Dukeom, je pisac ovih redaka imao prilike nakratko uživo razgovarati. Ako ikada posumljate da su ljudi bili na Mjesecu, (uz svu tehničku i ostalu dokumentaciju i dokaze) dovoljno je pogledati u oči tih astronauta pod vedrim nebom i vidjeti iskrice u očima, danas već ostarjelih ali vitalnih ljudi, kako čeznutljivo gledaju k Mjesecu i izgovaraju riječi; „Ja sam bio gore, ja sam bio tamo!“
Prvi, mali, korak
Nešto u vezi ovog članka:
KOJI TELESKOP DA KUPIM?
