Terry Lovejoy je australijski astronom-amater koji je uspeo da obogati nauku svojim otkrićima čak četiri komete, od kojih se Lovejoy, ili zvanično: C/2011 W3, izdvaja po tome što pripada porodici Kreutz kometa, a otkrivena je iz zemaljske opservatorije što se inače nije dogodilo u poslednjih 40 godina. Pretpostavlja se da su Kreutz komete nastale od jedne velike komete koja se raspala na više delova, od kojih je svaki formirao novu svemirsku lutalicu koja ima tu tendenciju da je put navede blizu Sunca u perihelu. Zbog toga ih mnogo lakše uočavaju specijalni teleskopi za osmatranje Sunca, poput čuvenog svemirskog teleskopa SOHO.

Christmas Comet Lovejoy Captured at Paranal
Christmas Comet Lovejoy Captured at Parana

Lovejoy je svoju kometu uočio 27. novembra 2011. godine. Kasnije je ona nazivana još i božičnom (u decembru se mogla videti u punom sjaju) kao i rođendanskom kometom, jer je tada SOHO odnosno solarna heliosferična opservatorija, kao rezultat zajedničke potrage za kometama koje su pokrenule ESA i NASA, punila lepih 16 godina.

C/2011 W3 je dostigla perihel 16. decembra 2011. godine i prošla na oko 140,000,000 km iznad površine Sunca brzinom od 536 km/s. Očekivanja su bila da ova kometa neće preživeti ekstremne uslove prilikom približavanja Sunčevoj koroni, ali ne samo što ih je preživela nego je nastavila svoj put prilično neoštećena. Naučnici su bili sigurni da je jezgro Lovejoy-a do 200 m u prečniku, ali nakon postignutog maksimuma približavanja Suncu, ispostavilo se da je nukleus bar 500 m jer je njegov jedan deo svakako morao da sagori. Za ovu kometu, kada je imala najintenzivniji sjaj, tvrdilo se da ima magnitudu između 3 i 4, čime je njena blistavost slikovito poređena sa blistavošću planete Venere. Navodi se podatak da je Lovejoy najsjanija kometa posle McNaught iz 2007. godine kao i iz porodice Kreutz, koju je SOHO proučavala.

***

Dve godine kasnije, septembra 2013. godine, Terry Lovejoy je, koristeći prednosti Schmidt-Cassegrain teleskopa, izvukao još jednu kometu iz svemirskog mraka u svetlost nauke. Ovoga puta, ona je označena kao C/2013 R1 i od novembra 2013.godine se može pratiti na pola puta između Jupitera i zvezde Regulus. Skreće pažnju na sebe čak i više nego famozna i fotogenična ISON kometa. Približiće se Zemlji 19. novembra, na udaljenosti od 59,350,000 km, a perihel će postići 25. decembra 2013. godine, kada će od Sunca biti udaljena oko 130,300,000 km. Očekivana magnituda komete Lovejoy 2013. je 9.

Amaterski astronom iz Australije je, još jednom, pokazao da ljubav prema tajnama astronomije može da ide rame uz rame sa naučnim profesionalizmom.

Kometa Lovejoy 2013 je dokaz da svemir nikad ne miruje ali i da je ova jesen dovela puno galaktičkih lutalica, od kojih svaka dopronosi neviđenom spektaklu na nebu ali i novim beleškama u naučnim analima.

Izvori:

http://cometography.com/lcomets/2013R1.html

Sandra Maksimović - Sara
Author: Sandra Maksimović - Sara
Magistar političkih nauka i prirodnjački novinar u povoju:)

Komentari

  • Boris Saksida said More
    Dragane,....baš lepo!A Marino.....baš... 2 sati ranije
  • Boris Saksida said More
    Ko bi sve to (barem malo!)... 3 sati ranije
  • Boris Saksida said More
    R.I.P. 3 sati ranije
  • Neđo said More
    Čovjek na Mjesecu do kraja ove decenije... 14 sati ranije
  • Dragan Tanaskoski said More
    Srbija je u malo boljoj situaciji od... 19 sati ranije

Foto...