Meteori su jako malena nebeska tijela koja se poput fine kućanske prašine nalaze posvuda po Sunčevom sustavu. I baš kao što, povremeno, prebrišemo prašinu kod kuće tako se i nebeska mehanika postarala da povremeno radi reda u svojem dvorištu. Susreti nebeske prašine, zvijezda padalica, meteora s planetama završavaju kobno po njih. Pričamo li o Zemlji, ulazak u visoke slojeve atmosfere upravo je to čišćenje, uz benefit da tada na noćnom nebu vidimo svjetleće tragove, zadnji dašak energije prije pretvorbe u ništavilo.

Perzedi spadaju u skupinu meteorskih potoka kada svake godine deseci,  zvijezda padalica vidljivih golim okom oplemenjuju noćno nebu na radost opažača. Tijekom godine i drugi meteorski potoci ili rojevi (>skupine) kao i sporadični meteori (>slučajni) prošaraju brzim svijetlim tragom među zvijezdama. Povremeno čak i poneki ljudski artefakt (oprema astronautska - rukavica, čekić, isluženi artefakti..) doživi sudbinu meteora i zabljesne u omageu svoje slave na nebesima.. Perzeidi su aktivni (vidljivi) u vremenu od 23. srpnja do 22. kolovoza, sa maksimumom aktivnosti 11.-13. kolovoza. Točno vrijeme samog maksimuma varira iz godine u godinu. Perzeidi se pojavljuju usred ljeta, kada je nebo pretežno vedro a noći nisu hladne. Većina ljudi je na otvorenom, te ih zbog toga zamijećuju i „slučajni namjernici“.

Najstariji pisani trag o Perzeidima potječe iz 36. godine naše ere. Tada su kineski opažači zabilježili stotinjak meteora u svega nekoliko sati opažanja. Tijekom VIII, IX, X i XI stoljeća postoje nedvosmisleni pisani tragovi o opažanjima Perzeida iz Kine, Japana i Koreje. Sistematična opažanja Perzeida započinju tek u XIX stoljeću. William F. Denning je na osnovu 2409 ucrtanih putanja Perzeida u razdoblju od 1869.-1898. izračunao prve efemeride (>astronomske podatke) i odredio dnevno kretanje radijanta (>izvorište meteora) na nebu +1°40 po rektascenziji i +0°25 po deklinaciji, što je publicirao 1901. Bilo je to prvorazredno saznanje.
Perzeidi su svoj naziv dobili po zviježđu Perzeja u kojemu se nalazi njihov radijant. Na isti način su i svi (!) drugi meteorski potoci i rojevi dobili nazive a prema prijedlogu talijanskog astronoma Giovanni Schiaparelli (1866.), Njemu dugujemo i razumijevanje međuovisnosti kometa-meteora. Prema vlastitim proračunima nepobitno je dokazao kako je roditeljsko tijelo Perzeida komet 109 P/ Swift-Tuttle, te izveo zaključak kako su Perzeidi zapravo komadići jezgra koji komet odbacuje zbog približavanja Suncu i isparavanja usljed povišenja temperature samog jezgra. Kometu 109 P/ Swift-Tuttle otkrili su 1862. američki astronomi Lewis Swift i Horace Tuttle. 

Neovisno o modernim tehnologijama sam trenutak maksimuma je zapravo još uvijek prilično nezahvalno pretpostaviti. Za laike je uvijek aktualna preporuka je da se opažaju noći 10/11,  11/12 i 12/13. Kod opažanja meteora nema pravila, izuzev jednog; Strpljenje uz boravak na tamnom mjestu bez ili s što manje svjetlosnog zagađenja. Brojnost polako raste prema datumu maksimuma, i nešto brže opada prema kraju aktivnosti. Prosječno, nešto su sjajniji prije i za vrijeme maksimuma nego nakon njega! U noćima bez Mjesečine, a što ove godine NIJE slučaj (obzirom je pun Mjesec danas, 12.08.2022., u 03:36h) tekada se položaj radijanta nađe na 30° iznad horizonta u jednom satu možemo vidjeti i do nekoliko desetaka meteora. Na žalost roditeljsko tijelo se evidentno potrošilo te je ova nebeska ljetna predstava sve siromašnija. Prije dvadesetak i više godina bilo je vidljivo i par stotina meteora na sat, danas, ako imamo sreće nekoliko desetaka njih uočimo golim okom.

Zemljina atmosfera štiti nas od udara manjih fragmenata meteora, no Mjesec ju nema te je potpuno izložen udarima. Udari meteora u Mjesec vidljivi su na neosvijetljenoj strani Mjeseca kao kratkotrajni bljeskovi koje je moguće zapaziti specijaliziranom opremom uz korištenje teleskopa. 

Za opažače iz znatiželje najbolje vrijeme za opažanje Perzeida je 11./12. i 12./13. Nakon 23:00 radijant će već biti dovoljno visoko te će učestalost pojavljivanja meteora biti dovoljno brojna za uživanje u čarima zvijezda. Pored Perzeida aktivno je još nekoliko meteorskih rojeva (>sjeverni i južni Aquaridi, Capricornidi..) te i oni pridonose spektaklu na nebu. Dakle, nisu sve zvijezde padalice koje ovih dana vidite Perzeidei, dapače, prema statistikama koje smo radili godinama unazad pri AUV najmanje 20% meteora za vrije aktivnosti Perzeida NISU Perzeidi. Osnovno pravilo kod astronomskih opažanja, pa tako i opažanja meteora glasi; Naoružajte se strpljenjem,  vrlo se često događa da nekoliko minuta nema ništa a onda se u svega nekoliko sekundi pojavi nekoliko, sjajnih, meteora. Najbolje od svega je činjenica kako za opažanje meteora nije potrebno nikakvo optičko pomagalo – dovoljne su samo Vaše oči! Najpovoljniji položaj za opažanje je ležeći.

Potrebno je dobro se obući (i ljeti su noći hladne!) uzeti vreću za spavanje (ili deku) i ispod nje postaviti plastičnu prostirku (primjerice onu za na more). Polegnuti i pokriti se kako ne bi došlo do pothlađivanja organizma. Ugasiti sva svjetla (baterijske lampe, mobiteli i sl.) i sačekati desetak minuta u mraku da se oči reprogramiraju na protokol gledanja u tami kako bismo mogli vidjeti i one manje sjajne meteore. Ako Vam baš treba svjetlo koristite crveno, ono najmanje utječe na akomodaciju oka na tamu. 

Nikada, ali baš nikada, nemojte otići sami na nepoznato područje. Sigurnost je ipak na prvom mjestu, uganuta noga ili još nešto teže nije vrijedna Vašeg užitka gledanja zvijezda padalica. Za svaki slučaj obavijestite prijatelje ili roditelje gdje se nalazite. Tempirajte vrijeme opažanja počevši od oko 22 sata nadalje pa do zore. Nakon pomenutih petnajstak minuta akomodacije oka meteori će početi zujati nebom ispred vaših očiju. Prizori za pamćenje i glasan “WOW” zasigurno će izmamiti neki od sjajnijih meteora. Iznimno, neki od njih znaju doseći i sjaj punog Mjeseca! Nije potrebno gledati u nekom određenom pravcu, najbolje je gledati prema zenitu, jer meteora će ionako biti posvuda na nebu. Bilo bi poželjno da barem sat ili dva provedete promatrajući, ukoliko predstava bude dobra  ionako će biti teško otići sa opažanja pored meteora koji će brzinom od preko 70km/s prelijetati iznad vaših glava na visinama od 80 do120km.

Namjeravate li gledati u mobitel tijekom opažanja meteora radije odustanite od opažanja. Isprobajte, gledajte u ekran pa onda u zvijezde. Što ili bolje rečeno koliko vidite zvijezda? Zatim napravite to isto ali nakon što bar desetak minuta NISTE gledali u ekran, odjednom ima puno zvijezda jelda!  Ipak, imajte mobitel sa sobom, i osigurajte dovoljno baterije sve dok se ne vratite u civilizaciju, za svaki slučaj.

Odite večeras sami, sa najbližima, obitelji, prijateljima.. pod zvjezdani svod. Ukoliko meteori podbace uvijek nas možete dislajkati i komentirati na internetu, no u suprotnom – propustili ste Doživljaj koji nećete zaboraviti. Uostalom tu je noćas, i narednih dana, svjetlosno smetalo – Mjesec, za koju godinu neki od naše vrste opet će hodati njegovom površinom a to je dobra tema za filozofsku raspravu do zvijezda i natrag. Naravno, kako noć odmiče niže nad horizontom od istoka prema jugu i dalje prema zapadu jedan za drugim pojavljuju se Saturn, Jupiter, Mars, Venera..

Kako živimo u vremenu interneta a i nebo se kod nas nešto oblači za svaki slučaj ovdje;

https://www.youtube.com/watch?v=t5cAOB0R5K0

se nalazi link na prijenos uživo događanja u najpopularnijoj meteorskoj noći, onako kako to vide astronomske kamere s Pico do Arieiro, Madeira te Roque de los Muchachos Observatory, Garafía, La Palma. Prijenos počinje noćas iza ponoći (01:15, po našem vremenu).

Vidimo se pod zvijezdama, ma gdje bili, za svaki slučaj ne zaboravite poželjeti želju kad ugledate meteor!