Nebo je prepuno mitskih junaka i likova iz legendi koje su smišljali mnogi narodi u prošlosti
Danju vidimo samo jednu zvijezdu. Sunce. Noću, bez mjesečine, vidimo oko 6 tisuća zvijezda. Naravno, ako ste u gradu ili svjetlosno onečišćenom području, nećete vidjeti gotovo niti jednu. Ovdje će biti riječi (i astrofotografija) o mjestu s kojega se zvijezde još uvijek vide. Mada je i zvjezdarnica Apollo okružena svjetlosnim onečišćenjem, iz nje se još uvijek mogu vidjeti ona mala, fina, tanašna svjetla na noćnom nebu. Odlučio sam to podijeliti s vama koje to zanima.
Kakav je to projekt?
Kako će biti puno tekstova i astrofotografija o tome, to je pravi mali projekt za odraditi. Zato sam ga i nazvao – projekt Zvjezdane vedute ili jednostavnije samo Zvjezdane vedute. Kada nešto planirate unaprijed i želite to odraditi sistematično, onda se to naziva projekt. Tako sada imam dva projekta koja su usko vezana jedan uz drugi. Prvi je projekt Mjesečevih 100, a drugi je projekt Zvjezdane vedute. Zašto su usko povezani? Zato što mogu raditi oba. Kada na nebu nema Mjeseca, radim Zvjezdane vedute. Kada dođu noći s Mjesecom, tada zvijezde ne mogu snimati pa tada snimam Mjesec i njegove znamenitosti.
Kako vidite, ništa nije prepušteno stihiji nego se radi planski. I tako jedan projekt nadopunjava drugi. Snimanje i pisanje Zvjezdanih veduta trajat će godinu dana. Zašto? Zato što je toliko potrebno da se na nebeskom svodu izmijenjaju sva zviježđa. Dakle, to je velika nebeska pozornica na kojoj priroda, svemir, izvodi svoje predstave. Moje je samo da ih promatram, snimam i divim im se. Dio toga ću vam predstaviti ovdje kako biste i vi mogli doživjeti djelić onoga što nam astronomija omogućava. Pa hajdemo onda pod zvjezdani svod i pogledajmo što nas tamo čeka. 😊
Tko je u njemu?
Moram reći nešto i o posebnostima tekstova koje ćete ovdje pronaći. Opise zviježđa i zanimljivostima u njima (astrognozija) napisao je legendarni sarajevski astronom Muhamed Muminović u svojim knjigama. Muhamed je napisao puno udžbenika iz Astronomije u vrijeme bivše Jugoslavije i uz njegove smo knjige svi učili astronomiju. Zanimljivosti o zviježđima, legende o tome kako su zviježđa nastala i dobila imena, napisao je, ništa manje poznati zagrebački astronom Željko Andreić. Željko je naš najpoznatiji astronom samograditelj, koji je generacije astronoma i zaljubljenika u astronomske instrumente, naučio kako se isti izrađuju i omogućio onima spretnih ruku da si sami izrade svoj prvi teleskop.
Njih dvojica će vas kroz cijeli ovaj projekt upoznavati sa zviježđima, njihovim ljepotama i zanimljivostima. Moj dio posla je da ću se nadovezivati na njih i pokušati, što vjernije snimiti sve ono što vam oni poručuju. Koliko ću u tome biti uspješan, vidjet ćemo na kraju. Kako ja ne mogu snimiti baš sve sam, u tome će mi pomoći naši vrijedni astronomi s Astroforuma Zvjezdarnice i nadopunjavati sadržaj svojim malim astrofotografskim remek djelima, kako biste mogli vidjeti sve one šarene i lijepe svemirske objekte koje su snimili i koji se spominju u tekstovima. Znači, pravi mali timski rad.
Što će se snimati?
Krenimo redom. Svako godišnje doba ima svoja zviježđa. Ne vidimo sva zviježđa odjednom niti kada ih poželimo promatrati. Naravno, osim cirkumpolarnih zviježđa koja su vidljiva cijele godine. Kako se Zemlja kreće oko Sunca tako se i vidljivost zviježđa mijenja. S obzirom da smo zašli u proljeće, krenut ću sa snimanjima proljetnih zviježđa. Nakon toga na red dolaze ljetna zviježđa, pa jesenska i zimska zviježđa. Kako bude prilike, odnosno kako se cirkumpolarna zviježđa budu nalazila u povoljnim položajima za snimanje iz zvjezdarnice Apollo, tako ću i njih snimati. Jedino što neću snimati su zviježđa koja su vrlo nisko nad horizontom jer njih ne mogu dosegnuti. No, to su zviježđa koja se ionako iz naših krajeva ne mogu vidjeti cijela nego samo njihovi pojedini dijelovi. Evo što je u planu za snimanje.
Proljetna zviježđa |
Ljetna zviježđa |
Jesenska zviježđa |
Zimska zviježđa |
Cirkumpolarna zviježđa |
| Djevica (Virgo) Lav (Leo) Sjeverna kruna (Corona Borealis) Vaga (Libra) Volar (Bootes) |
Dupin (Delphinus) Gušterica (Lacerta) Herkul (Hercules) Berenikina kosa (Coma Berenices) Labud (Cygnus) Lira (Lyra) Lisica (Vulpecula) Lovački psi (Canes Venatici) Orao (Aquila) Ris (Lynx) Strelica (Sagitta) Strijelac (Sagittarius) Škorpion (Scorpius) Štit (Scutum) Zmijonosac (Ophiuchus) Ždrijebe (Equuleus) |
Andromeda Jarac (Capricornus) Kit (Cetus) Ovan (Aries) Pegaz (Pegasus) Ribe (Pisces) Vodenjak (Aquarius) |
Bik (Taurus) Blizanci (Gemini) Eridan (Eridanus) Jednorog (Monoceros) Kočijaš (Auriga) Mali pas (Canis Minor) Orion Perzej (Perseus) Rak (Cancer) Veliki pas (Canis Major) Zec (Lepus) |
Cefej (Cepheus) Kasiopeja (Cassiopeia) Mali medvjed (Ursa Minor) Veliki medvjed (Ursa Major) Ris (Lynx) Zmaj (Draco) Žirafa (Camelopardalis) |
Prikazi izgleda zviježđa koje ćete ovdje vidjeti izrađeni su od strane programa Stellarium. To je softverski planetarij, jako popularan kod zaljubljenika u astronomiju, a između mnoštva mogućnosti ima i opciju prikazivanja umjetničkih likova iz svijeta astronomske mitologije, po kojima su zviježđa i dobila imena.
KOJI TELESKOP DA KUPIM?
