U orbiti oko našeg planeta, od 2. studenog 1998. godine nalazi se Međunarodna svemirska postaja - ISS (International space station). Astronauti ju skraćeno zovu Station, pa ću ju i ja tako zvati - Postaja. Godinama se nadograđivala i danas je to najveći i najskuplji svemirski orbitalni kompleks. Dugačka je 109 metara, široka 73 metara i visoka 27,5 metara. Vrijednost joj se procjenjuje na preko sto milijardi dolara! Gradile su ju mnoge zemlje iz različitih svemirskih agencija, od američke NASA-e, europske ESA-e, japanske JAXA-e, do ruskog Roscosmosa. Na Postaji se trenutno nalazi šest astronauta. 

ISS se kreće po blago eliptičnoj stazi čiji je apogej (najdalja točka nekog tijela u Zemljinoj orbiti) 427,1 kilometara, a perigej (najbliža točka) 425,4 kilometara od Zemlje. Leti brzinom od 28.000 kilometara na sat. To znači da joj za jedan obilazak oko našeg planeta treba 93 minute. Inklinacija orbite iznosi 51,6°. Na svojem putu oko Zemlje, Postaja se uglavnom može vidjeti noću, u obliku sjajne blještave zvijezde koja brzo putuje preko zvjezdanog svoda. No, kada se poslože elementi "orbitalne mehanike i dinamike" možemo ju vidjeti i po danu. Kod nas bi se to reklo, naći se u pravo vrijeme na pravom mjestu. 

karta
Karta s prikazom vidljivosti tranzita. © Ljubaznošću: CalSky (veća karta)

Upravo to se dogodilo u četvrtak, 20. veljače 2020. godine u 13 sati, 14 minuta i 11 sekundi na lokaciji φ 45°49'11" sjeverne zemljopisne širine i na λ 17°21'26" istočne zemljopisne dužine. Na tom se mjestu nalazi zvjezdarnica Apolo i upravo u to vrijeme se iz nje mogao vidjeti spomenuti tranzit Postaje ispred Sunčeve ploče. Širina pojasa s kojega se ovaj događaj mogao vidjeti iznosi 15,5 kilometara. Centralna linija staze projicirane na Zemlju bila je udaljena svega 120 metara od zvjezdarnice Apollo tako da se praktično vidio tranzit ispred Sunca točno po sredini Sunčeve ploče.

mozaik mali
Put ISS-a ispred Sunčeve ploče (GIF animacija). © Ljubaznošću: Danijel Reponj

Brzina Postajine sjene (zamislimo da ju možemo vidjeti) po površini zemlje iznosila je u tom trenutku, fantastičnih 7,5 kilometara u sekundi u trajanju od svega 1.01 sekunde! To je zato što je Postaja, zajedno sa Suncem, prividno bila na visini od 31,1° iznad obzora. Od zvjezdarnice Apollo bila je udaljena 764,2 kilometara, na visini od 425,89 kilometara. Što se tiče Sunca, u trenutku tranzita, Zemlja je od Sunca bila udaljena 0,98 astronomskih jedinica, odnosno 147.901.000 kilometara. 

Tranzit je snimljen robotiziranim teleskopom Sky-Watcher Maksutov-Cassegrain MAK 127/1500 mm, F/11,8 koji se nalazi na montaži Sky-Watcher NEQ-6 PRO GoTo SkyScan. Snimano je kamerom Canon EOS 650D u video modu, koja je bila postavljena u primarni fokus teleskopa. Na objektivu optičke cijevi (teleskopa) nalazio se filtar za snimanje Sunca Baader AstroSolar. 

Sada će se mnogi zapitati, kako sam znao da će se baš tada tamo dogoditi spomenuti tranzit? Postoji web stranica koja se zove CalSky i koja sadrži sve podatke koji su mi potrebni. U njoj sam napisao svoje zemljopisne podatke, o točnome mjestu s kojega promatram. To je jako važno. Ne napišete li to, sve pada u vodu. Ne znate svoje zemljopisne podatke? Ništa lakše, instalirajte si Google Earth, pronađite svoje dvorište i pročitajte tražene koordinate, njih zatim upišite u CalSky.

Kada ste završili, odaberite sve što želite promatrati, pomrčine Sunca i Mjeseca, okultacije, tranzite, bljeskove satelita, prelete satelita i Međunarodne svemirske postaje ISS i slično. Kada ste odabrali što želite promatrati i pratiti, tada samo trebate čekati. Što? Pa da vam na vaš e-mail koji ste tamo napisali, stignu poruke o tome što će se dogoditi vezano za vašu lokaciju na kojoj promatrate. I tako meni lijepo u sandučić elektroničke pošte svaki dan stižu poruke kojima me CalSky uredno obavještava da će se sutra vidjeti bljesak satelita Iridium na sjeverozapadu, da će ISS dva puta preletjeti iznad moje glave, da će se vidjeti komet i slično. Zgodno, zar ne? Uživajte u promatranjima ovih zanimljivih nebeskih događaja. Oni su tu da ih otkrivate i veselite im se.

 

Još od Danijela:

 
Danijel Reponj
Author: Danijel Reponj

Komentari

  • Boris Saksida said More
    Baš lepo,pozdrav svima,Boris! 1 dan ranije
  • Dragan Tanaskoski said More
    Ne tražite egzaktan odgovor o starosti... 2 dana ranije
  • ato said More
    Mali ispravak: A 10% od brzine... 3 dana ranije
  • Siniša said More
    A mene zanima, kako s postojećom... 3 dana ranije
  • Duca said More
    Čovek bi pomislio da je to rešenje za... 4 dana ranije

Foto...

ŠTA DA GLEDAM?
 
KARTE NEBA
wikisky
 
 
KORISNO
Mere - Koliki ugao nebeske sfere zauzima ispružena šaka