U Raketno-kosmičkom centru (RKC) "Progres" rade na razvoju projekta nove rakete-nosača "Feniks" koja treba da u godinama posle 2025. zameni lansere serije "Sajuz".

U tekstu o Federalnom kosmičkom programu Rusije za period 2016-2025 (FKP-2025), naveli smo da je u njegov budžet uključen razvoj rakete-nosača (RN) srednje nosivosti. Krajem aprila, oficijelno je objavljeno da su stručnjaci RKC "Progres" započeli radove u okviru projekta "Feniks" koji obuhvata razvoj serije od tri RN klase srednje i teške nosivosti. Oko 2025. planirano je da prva RN ove serije bude lansirana. Kao koristan teret, izmedju ostalog planiran je i novi ruski kosmički brod PTK NP. Nova raketna serija treba da etapno zameni postojeći park raketa srednje nosivosti tipa "Sajuz-2" (2.1a i 2.1b).

nosaci

Tri nosača projekta "Feniks" (l-d) - "Sajuz-5.3, 5.2 - i 5.1"

testiranje

Testiranje eksperimentalnog metanskog motora RD-0110MD (KBHA)

kbha

Raketni motor RD-0162 (KBHA)

Kada je u RKK "Energija" projekat novog ruskog kosmičkog broda PTK NP pokrenut, u RKC "Progres" je započeo razvoj RN "Rus" koja bi bila korišćena njegov kao nosač. Kako su u isto vreme, u GKNPC "Hruničev" tekli radovi na razvoju RN serija "Angara", Roskosmos je doneo odluku da se radovi na projektu "Rus" prekinu i time doveo projekat PTK NP u vrlo tešku situaciju. Praktično, brod je u svojoj najranijoj fazi ostao bez nosača! Onda su počele priče da bi jedna od modifikacija RN "Angara" ("Angara-A3" srednje kategorije) mogla da bude nosač novog kosmičkog broda, ali je ona pre nekoliko godina izbačena iz programa razvoja. U medjuvremenu, kako smo već pisali, Roskosmos je umesto razvoja super-rakete u FKP-2025 ubacio projekat pojačane modifikacije RN "Angara-A5" ("Angara-A5V") koja može da ponese 38t na nisku orbitu. Ona je okosnica ruskih planova leta na Mesec, naravno ako u konačnoj verziji budžeta FKP-2025 koja se očekuje pre isteka ove godine, preživi najverovatnije još jedan talas njegovog smanjenja.

Time je uvrštenje projekta "Feniks" u FKP-2025, na neki način, popravka greške koju je Rosmosmos napravio gašenjem programa RN "Rus". Medjutim, pored ove, osnovna namena programa "Feniks" je da bude alternativa "Angari" ukoliko nešto naopako krene sa ovom raketom. Naime, sve tri verzije "Angare" (laka A2.1, teška A5 i pojačana A5V) su zasnovane na korišćenje na prva dva stepena takozvanih univerzalnih raketnih modula. Ukoliko neki od njih na bilo kojoj verziji rakete tokom jednog lansiranja zataji, kompletan park nosača "Angara" će biti prizemljen, a Roskosmos će ostati praktično samo sa lanserima srednje nosivosti "Sajuz-2", a PTK NP bez nosača.

Roskosmos planira da tokom 2016-17 pripremi tehničke ciljeve razvoja projekta, koji bi potom 2018. ušao u razvojni deo. U periodu od 2018-2025. Roskosmos je u FKP-2025 izdvojio gotovo 31 milijardu rubalja.

Inicijator projekta je RKC "Progres", kompanija koja proizvodi RN bazirane na R-7 poznate pod zajedničkim imenom "Sajuz". Projekat nosi naziv "Feniks", medjutim u njegovoj osnovi je RN "Sajuz-5", koja je na neki način nastavak ugašenog projekta "Rus". RKC "Progres" planira rad na tri verzije ove rakete. Prva - "Sajuz-5.1" - je bez bočnih raketnih blokova, "cilindričnog" oblika. Raketa nema takozvane "suve" odseke, rezerovari su deo njenog korpusa. Njena visina je oko 50m , masa 268t, a nosivost za nisku orbitu 9,2t. Sa ovakvim kapacitetom, ovaj nosač praktično može da zameni sve lansre tipa "Sajuz-2". Na prvom stepenu nalazi se jedan raketni motor. Za sada, razmatraju se dva tipa motora - RD-0164 kompanije KBHA, i "Energomašov" RD-180MS koji radi na metanu. Na drugom stepenu će biti takodje samo jedan motor. U igri su tri motora - RD-0124 koji radi na metanu i razvija potisak od 30ts u vakuumu, i S5.867 (firme KBHM) i RD-0169 (KBHA) oba potiska 73ts. Svi ovi motori trenutno postoje samo na papiru, tek trebaju biti razvijeni.

Primena metana je jedno od revolucionarnih inženjerskih rešenja u oblasti raketnog pogona. U kombinaciji sa tečnim kiseonikom, metan pojednostavljuje tehnologiju izrade raketnih motora i smanjuje njihovu cenu (najmanje za 30%), dok sa druge strane poboljšave operativne parametre motora (kao na primer, smanjen pritisak u komorama sagorevanja, efikasnije hladjenje i povećani specifični impuls).

Pored ove, razmišlja se o RN "Sajuz-5.2", mase 575t i nosivosti 16,5t. To znači da bi ovaj nosač popunio prazninu izmedju konvencionalnih nosača "Sajuz-2" (nosivosti ispod 9t) i "Zenit" (oko 13t). Pored toga, u njenom domenu bi bila i orbitalna verzija PTK NP koja teži oko 14t. Konačno, treća varijanta ove serije je "Sajuz-5.3" mase 690t i nosivosti 25t, znači u rangu "Angare-A5". Ove dve rakete imaju po dva bočna bloka na prvom stepenu. U RKC "Progres" takodje razmišljaju o lakoj verziji "Sajuz-5.0" mase do 200t i nosivosti do 3t. Pored toga, u daljoj perspektivi, "Sajuz-5.1" može poslužiti za razvoj bočnih blokova super-rakete.  

Naravno, sve je ovo samo na papiru. Mnogo toga zavisi kakva će biti konačna struktura FKP-2025 i hoće li "Feniks" opstati - u punom ili izmenjenom obliku. U svakom slučaju, tehnološka rešenja novog nosača i njegov koncept govore o principijelno novom rešenju u sferi raketno-kosmičke tehnike koje može, ako bude ostvareno, da odigra u budućnosti veoma važnu ulogu u ruskoj (i svetskoj) kosmonautici.  

 

Grujica Ivanović
Author: Grujica Ivanović
Menadžer planiranja električnih mreža u australijskoj kompaniji Ergon Energy, magistar elektrotehnike. Napisao je veliki broj članaka iz oblasti istraživanja kosmosa koji su objavljeni u časopisima "Galaksija", "Front", "Duga", "Planeta", "Astronomija", "Astronomski magazin", Spaceflight i “Vasiona”, i u dnevnim listovima "Politika", "Večernje novosti" i "Srpska reč". Takođe, u časopisu Power Transmission and Distribution objavljuje stručne tekstove iz elektrotehnike. Pre odlaska u Australiju radio je u EPS/"Elektrokosmet", dok je na RTV Priština uređivao televizijske emisije “Horizonti nauke” i “Ekološki krug”. Autor je dve knjige iz kosmonautike: "Kosmički vremeplov" (1997, BIGZ, Beograd) o prvim programima čovekovog leta u kosmos i "Salyut: The First Space Station - Triumph and Tragedy" (2008, Springer-Praxis, London-New York) o tragediji posade prve orbitalne stanice "Saljut". Jedan je od inicijatora projekta prvog srpskog veštačkog satelita "Tesla-1". Član je Britanskog interplanetarnog društva i Instituta inženjera Australije.

Zadnji tekstovi:


Komentari

  • Dragan Tanaskoski said More
    Srbija je u malo boljoj situaciji od... 6 sati ranije
  • Baki said More
    Teks ima drugi akcenat, ali, svejedno,... 3 dana ranije
  • Miško said More
    Odličan text! 3 dana ranije
  • Siniša said More
    To je tačno. Kad je reč o centru mase,... 4 dana ranije
  • Duca said More
    Pa ako postoje one "mini crne rupe" to... 4 dana ranije

Foto...