KOMUNIKACIONI SATELITI - Nekoliko činjenica

-       Koncept geostacionarnih komunikacionih satelita: Konstantin Ciolkovski.

-       Predlog korišćenja satelita za preusmeravanje radio-signala: Arthur Clarke[1].

-       Godina prvog prototipa komunikacionog satelita[2]1958.

-       Godina prvog operativnog komunikacionog satelita[3]1962.

-       Tema prvog TV prenosa prenošenog satelitom[4]: Deo bejzbol utakmice između Čikaga i Filadelfije.

-       Godina prvog geostacionarnog satelita[5]: 1963.

-       Broj jednovremenih dvosmernih telefonskih razgovora preko prvog GEO komunikacionog satelita[6]: 1.

-       Prva Olimpijada slikom prenošena preko GEO satelita[7]: Letnje igre u Tokiju 1964.

-       Težina prvog GEO satelita[8]: 39 kg.

-       Prvi amaterski komunikacioni satelit[9]: “OSCAR”.

-       Prvi sovjetski komunikacioni satelit[10]: 1965.

-       Zemlja koja je prva uvela satelitsku nacionalnu TV mrežu[11]: SSSR.

-       Zemlja koja je prva uvela 3-osni sistem stabilizacije za komunikacioni satelit[12]. SAD.

-       Prvi komunikacioni satelit u Aziji[13]: Kina.

-       Godina prvog korišćenja GPS za navigaciju i određivanje položaja satelita[14]: 2000.

ss1

ss2 ss3 ss4
“Telstar-1” Satelit SCORE “Syncom” “Molnija”

-       Prvi satelit koji je iskorišćen za telefonski servis[15]: Iridium 1.

-       Najneobičniji radio-satelit[16]: Ruski skafander.

-       Prosečna težina savremenih GEO komunikacionih satelita: 4.000 kg.

-       Visina leta savremenih komunikacionih video ili TV satelita: 35.790 km.

-       Procenat trenutnih satelita koji se koristi za komunikaciju: 60%.

ss5

ss6

Ruski radio-sjafander i prvi kineski komunikacioni satelit.

 


[1] U oktobru 1945. Klark je objavio ovu svoju vizionarsku ideju u britanskom časopisu „Wireless World“.

[2] Bio je to američki vojni satelit „SCORE“ (Signal Communications by Orbiting Relay Equipment). Bio je toliko tajan da je tada samo 88 ljudi znalo za njegovo postojanje, a samo 35 (uključujući i posadu za lansiranje rakete) kad će biti lansiran. nosio je magnetofon koji je poslao čestitku predsednika Ajzenhaura za Božić.

[3]Telstar-1“ je bio lansiran 10. jula 1962. bio je loptast, prečnika oko 88 cm, težak 77 kg, snage 14 vati. Prvi je uspešno preneo živu TV sliku preko Atlantika 11. jula, ali ne za publiku. „Telstar-2“ je lansiran 10 meseci kasnije i još uvek je u orbiti.

[4] Prenoc za publiku je usledio 2 nedelje kasnije, 23. jula, i u prenosu je trebalo da se pojavi predsednik Kenedi, ali zbog neusklađenosti pušten je deo utakmice u trajanju od 20 min. Prijemna antena je bila teška 340 tona, imala je površinu od 330 m2, a bila je smeštena u kućište visine 14-spratnice.

[5]Syncom-2“ (SYNchronous COMmunication) je lansiran 26. jula 1963. Bio je težak 39 kg. Na orbiti se održavao na osnovu proračuna koje je 40 godina ranije napravio slovenački raketni inženjer iz Pule i Titov vršnjak, Herman Potočnik (1892-1929). Prvi komercijalni geosinhroni satelit bio je “IntelSat” (“Early Bird”) lansiran 1965.

[6] Tada je Kenedi pričao telefonom sa nigerijskim predsednikom vlade A. Balevom koji se tom prilikom našao na američkom brodu USNS Kingsportu lagoskoj luci.

[7] Syncom 3” je u avgustu 1964. korišćen za prenos slike iz Japana u SAD. Iako se često smatra da je to bio prvi TV program prenošen preko Tihog okeana, ta zasluga pripada satelitu “Relay 1” koji je prvi poslao TV prenos iz SAD u Japan 22. novembra 1963.

[8] Prvi satelit „Sincom“ bio je u orbiti težak 39 kg (od čega 25 kg oprema), ali je pre lansiranja sa gorivom imao 68 kg. Prečnik mu je bio 71 cm.

[9] OSCAR-III (Orbiting Satellite Carrying Amateur Radio). do danas je lansirano preko 70 ovakvih satelita.

[10] Satelit „Molnija-1“ („Молния“) bio je lansiran 23. aprila 1965. Imao je težinu od 1.650 kg.

[11] Sovjetski sistem je nazvan „Orbita“ („Oрбита“), a potpuno je bio operativan oktobra 1967. kada je preko satelita „Molnija“ u Sibiru i sovjetskom Dalekom istoku prikazivan redovan moskovski TV program.

[12] Nasin satelit ATS-6 (Applications Technology Satellite-6), lansiran 30. maja 1974. On je ujedno bio prvi satelit koji je poslužio kao relej drugoj letilici u kosmosu („Nimbus 6“).

[13] Oni su aprila 1970. lansirali satelit „DFH-1“.

[14] Amaterski satelit AO-40 koji su zajedno lansirali Nemci i Amerikanci.

[15] Prvi satelit ove „Motoroline“ mreže lansiran je u maju 1997. Do sada ih je lansirano 96, a u opticaju je 66 (6 su u rezervi).

[16]SuitSat“, ili kako su ga nazivali „Ivan Ivanovič“, bio je ruski skafander sa odašiljačem u šlemu. Izbačen je prazan iz Međunarodne orbitne stanice u februaru 2006. Radio je 15 dana dok je imao bateriju, a onda je izgoreo u atmosferi 7 meseci kasnije.

Draško Dragović
Author: Draško Dragović
Dipl inž. Drago (Draško) I. Dragović, napisao je više naučno popularnih knjiga, te više stotina članaka za Astronomski magazin i Astronomiju, a učestvovao je i u nekoliko radio i TV emisija i intervjua. Interesuje ga pre svega astronautika i fizika, ali i sve teme savremenih tehnologija XXI veka, čiji detalji i problematika često nisu poznati široj čitalačkoj publici. Izgradio je svoj stil, lak i neformalan, često duhovit i lucidan. Uvek je spreman na saradnju sa svojim čitaocima i otvoren za sve vidove komunikacije i pomoći. Dragovićeve najpoznatije knjige su "KALENDAR KROZ ISTORIJU", "MOLIM TE OBJASNI MI" i nova enciklopedija "NEKA VELIKA OTKRIĆA I PRONALASCI KOJA SU PROMENILA ISTORIJU ČOVEČANSTVA"

Zadnji tekstovi:


Komentari

  • Boris Saksida said More
    Dragane,....baš lepo!A Marino.....baš... 1 sat ranije
  • Boris Saksida said More
    Ko bi sve to (barem malo!)... 2 sati ranije
  • Boris Saksida said More
    R.I.P. 2 sati ranije
  • Neđo said More
    Čovjek na Mjesecu do kraja ove decenije... 13 sati ranije
  • Dragan Tanaskoski said More
    Srbija je u malo boljoj situaciji od... 18 sati ranije

Foto...