... Zamisli da leteći tanjir sleti kod mene u Berane, uzme kilo kamenja i posle podrobne analize zaključi kakva je Zemlja! No way! Za sada, samo možemo da slikamo, a to i radimo. Do besvesti. Godinama. Za sada je šampion u tome jedna orbitna kamera koja radi svoj posao već više od 15 godina! Da kažem danas neku reč i o tome...


II DEO
 << I deo

11
HiRISE je 2019. uhvatila 'Curiosity' tokom istraživanja lokacije 'Woodland Bay'.

 12

Sletanje rovera 'Perseverance' 2021. u krater Jezero. HiRISE se nalazio na oko 700 km od rovera

 13

Ova slika pokazuje gde je Nasin dron 'Ingenuity' izveo probne letove. Helikopterski inženjeri su docrtali mesto sletanja rovera (poznato i kao 'Octavia E. Butler'), pistu (područje gde će helikopter poleteti i vratiti se) i zonu leta (područje unutar kojeg će leteti ) na slici snimljenoj kamerom HiRISE.

14
HiRISE
je uspela letos da snimi i prvi kineski rover na Marsu, koji je bio deo misije 'Tianwen-1', a koji je sleteo u Utopia Planitii. Dole je rover, a iznad sletna noseća platforma. Vide se tragovi rada kočionog motora.

Iako je tokom primarne misije koštao Nasu preko \(720 miliona, orbiter MRO radi i danas i od 2011. košta godišnje preko \)30 extra miliona. Procene su različite, ali se ceni da će orbiter obavljati svoju relejnu i istraživačku misiju makar do kraja ove decenije.

 

15
Kamera i njen teleskop su pričvršćeni za orbiter uz pomoć nosećeg prstena prečnika 1 metra. U sastav kamere ulazi i napajanje (levo) i kontroler (desno).

       16        

Grafitna letna struktura teleskopa HiRISE. Dužina – 1,4 m; prečnik – 70 cm. Desno je podsistem fokalna ravan, sa 14 CCD-a.

17 

Deo instrumenata MRO-a – mala četa ali odabrana. Naravno, ističe se HiRISE. Nedostaje glavna antena koja je učestvovala u merenju gravitacije.

  Deo Težina, kg Orbitna potrošnja struje, W
  Sistem za termokontrolu 5 35
  Instrument. kontroler 8 13
  Napajanje 7 7
  Optika 15 0
  Nosači 19 0
  Kablovi 6 0
  Ukupno 65 60
 
 
Parameter
Characteristics
 
Ground sampling dimension
30 cm/pixel (1 μrad IFOV)
 
Resolution
∼90 cm (3 pixels across an object)
 
Swath width (RED CCDs)
6 km (1.14° FOV)
 
Color swath width
1.2 km (0.23° FOV)
 
Maximum image size (pixels)
20,000 × 63,780 (14-bit data)
 
SNR (anywhere on Mars in the optimal season)
From 90:1 to 250:1 in RED channels with TDI 128 and full resolution
 
Color band passes (at half maximum of Mars- and solar-weighted spectral response)
RED: 570–830 nm BG: <580 nm NIR: >790 nm
 
Stereo topographic precision
∼25 cm vertical over ∼1 m2 areas
 
TDI lines
8, 32, 64, or 128
 
Pixel binning
none (1 × 1), 2 × 2, 3 × 3, 4 × 4, 8 × 8, 16 × 16
 
Bits per pixel
14, can be compressed to 8 via look-up tables (LUTs)
 
Compression (8-bit images only)
FELICS, compression >1.6:1

 

18
Prva falce-color HiRISE slika marsa. Slika je napravljena preklapanjem kadrova napravljenih različitim filterima. Iako nama slika izgleda 'zelena', naučnicima je izvor brojnih podataka.

19
Slojevu u krateru Becquerel. Neki su debeli samo par metara i ritmično se ponavljaju, dok su drugi nepravilniji i deblji. Slika je široka 1,61 km.

 

20
Slike kratera Winslow prikazuju promene pre i posle peščane oluje 2007.

21 

Ova Nasina slika snimljena u martu 2011. kamerom High Resolution Imaging Science Experiment (HiRISE) na Nasinom 'Mars Reconnaissance Orbiteru' pokazuje moguće kanale na površini Marsa za koje naučnici veruju da su dokaz da tamo makar ponekad teče slana voda.

 22

Sveži udarni krater snimljen 2013. Ima prečnik od 30 metara. Pošto je tlo prašnjavo, krater izgleda plavičasto jer je crvenkasto tlo oduvano na daljinu od čak 15 km! Smatra se da godišnje na Marsu nastaje oko 200 kratera prečnika makar 4 metra.

23 

Taman kad pomisliš da si video sve tipove kratera, naiđe nešto ovako. Izgleda da je ovo što zbunjuje samo kora od leda.

 24

Sedam kandidata za sletanje Nasinog rovera 'Curiosity' kako ih je videla kamera HiRISE. Odabrana je treća po redu lokacija.

 << I DEO
 
Draško Dragović
Author: Draško Dragović
Dipl inž. Drago (Draško) I. Dragović, napisao je više naučno popularnih knjiga, te više stotina članaka za Astronomski magazin i Astronomiju, a učestvovao je i u nekoliko radio i TV emisija i intervjua. Interesuje ga pre svega astronautika i fizika, ali i sve teme savremenih tehnologija XXI veka, čiji detalji i problematika često nisu poznati široj čitalačkoj publici. Izgradio je svoj stil, lak i neformalan, često duhovit i lucidan. Uvek je spreman na saradnju sa svojim čitaocima i otvoren za sve vidove komunikacije i pomoći. Dragovićeve najpoznatije knjige su "KALENDAR KROZ ISTORIJU", "MOLIM TE OBJASNI MI" i nova enciklopedija "NEKA VELIKA OTKRIĆA I PRONALASCI KOJA SU PROMENILA ISTORIJU ČOVEČANSTVA"

Zadnji tekstovi:


Komentari

  • Boris Saksida said More
    Dragane,....baš lepo!A Marino.....baš... 2 sati ranije
  • Boris Saksida said More
    Ko bi sve to (barem malo!)... 2 sati ranije
  • Boris Saksida said More
    R.I.P. 2 sati ranije
  • Neđo said More
    Čovjek na Mjesecu do kraja ove decenije... 13 sati ranije
  • Dragan Tanaskoski said More
    Srbija je u malo boljoj situaciji od... 18 sati ranije

Foto...