Ako se ijedna tema u aeronautičkom sektoru stalno ponavlja, onda su to sistemi za lansiranje iz vazduha. Ideja je izvanredno stara, ali do sada je uspelo da prođe samo par projekata[1]'Northrop Grummanova' raketa 'Pegasus' i 'Launcher One' kompanije 'Virgin Orbit'. Ali to nije prepreka za nove projekte raketa koje s vremena na vreme koriste avion kao prvi stepen. Poslednji su 'Talon-A' i 'Ravn X', dva vrlo spektakularna projekta koja bude vrlo ozbiljne sumnje u njihovu održivost. 'Ravn X' američke aeronautičke kompanije 'Aevum', koju je pre četiri godine osnovao nje izvršni direktor Jay Skylus. Novina kod 'Ravna X' je u tome da je prvi stepen avion bez posade, tj. dron! Težina aviona je 25 tona i, uprkos elegantnom i pojednostavljenom obliku borbenog aviona, podzvučan je. Sama mikroraketa je mala dvostepena raketa na tečno gorivo sposobna da ponese  u orbitu oko 100 kg. Prema 'Aevumu', za godinu ipo biće spremni za svoju prvu misiju.

1
Jay Skylus
 ispred makete sistema 'Ravn X'. Da je kul – stvarno jeste. Druga je stvar da li će da poleti.

Zapravo, projekat i nije nov. 'Ravn X' se proslavio u septembru 2019. godine kada je obezbedio ugovor vredan $5 miliona sa američkimg Ratnim vazduhoplovstva (USAF) za lansiranje satelitske misije ASLON-45(Agile Small Launch Operational Normalizer), ugovor u početku dodeljen nesrećnoj kompaniji 'Vector'[2].'Aevum' je jedna od osam kompanija koje su nove Kosmičke snage Amerike odabrale za lansiranje satelita, iako neće sve dobiti čvrste ugovore. Ova prva misija 'Ravn X' omogućiće kompaniji da zaradi više od milion dolara ako bude uspešna. Jay Skylus je izjavio kako se nada da će moći da lansira 'Ravn X' do deset puta godišnje po cijeni od 5-7 milijuna dolara po misiji. Prvi letovi će poleteti sa aerodroma Cecil u Jacksonvilleu na Floridi.

2
Lansirni sistem 'Ravn X'. Plan je da 95% letilice bude obnovljivo za sledeće misije.

Međutim, istina je da je o projektu dostupno vrlo malo tehničkih detalja, pa je teško pravilno proceniti ovaj lansirni sistem. U kojoj meri sistem predstavljen pre neki dan predstavlja maketu ili letni prototip? Sve ukazuje na to da je dron ustvari maketa, što zapravo ne pomaže sticanju poverenja. S druge strane, prvobitno predstavljena bespilotna letilica je trebalo da postigne brzinu od 3 Maha, a mikroraketa predstavljena pre nekoliko godina koristila je aerospike sistem na oba stepena. Ali, novi je dron, barem trenutno, podzvučni, a mikroraketa koristi dva konvencionalna potisna motora potiska od 22 kN u prvom stepenu i jedan motor u drugom. Iako je projekt sada nesumnjivo realniji, u vrlo kratkom vremenu dolazi do mnogih radikalnih promena u dizajnu, što takođe ne služi za povećanje poverenja u koncept.

3
'Ravn' na prošlogodišnjoj prezentaciji.

4
Izgled 'Ravnovog' modela.

Avion ima dužinu od 24 metra, raspon krila od 18 metara i visinu od 5,5 metara. 'Ravn X' mora da lansira mikrorakettu 80 minuta nakon uzletanja, a paljenje će se dogoditi manje od jedne sekunde nakon razdvajanja kako bi se smanjili gubici energije, što je manevar koji je iz sigurnosnih razloga nemoguće izvesti s avionom s posadom. Što se tiče rakete, ni ti detalji nisu mnogo jasniji. Skylus je rekao da su motori već testirani, ali o tome nema puno dokumentacije. Istina je da je razvoj male rakete sposobne da smesti 100 kg na 500 kilometara visoku heliosinhronu orbitu sekundarni izazov u poređenju s izgradnjom velikog bespilotnog drona, ali opet, nedostatak informacija nije osobito pozitivan znak.

5
Hipersonična letilica 'Talon-A'.

6
Prvi let 'Stratolauncha' 14. aprila 2019.

Drugi sistem za lansiranje stari je znanac. Reč je o 'Stratolaunchu', projektu koji je 2011. godine osnovao genijalac i milioner Paul Allen. Kompanija je uspela da izgradi najveći avion na svetu, koji je trebao da posluži kao prvi stepen za lansiranje raketa. No projekt je nabasao na brojne probleme; najvažnije među njima je bilo to što nije mogao da dođe do rakete za avion, neugodnost koja smeta kada je cilj vaše kompanije da stigne u kosmos. Suočavajući se s tim neuspesima, Allen je odlučio da stvori vlastitu porodicu orbitalnih raketa nazvanu MLV.

7
Porodica raketa za 'Stratolaunch' pre Allanove smrti.

8 9

Levo jedan od 'Stratolaunchovih' višekratnih hipersoničnih aviona od pre više od godinu dana. Očigledno je da je 'Talon-A' derivat ovog projekta. Desno: 'Talon-A'.

Nažalost, Allen je preminuo u oktobru 2018. i mnogi od nas su se pobojali da 'Stratolaunch' neće preživeti bez njega, uprkos činjenici da je u aprilu 2019. 'Stratolaunchov' avion izvršio svoj prvi let (avion je dobio nadimak 'Roc', ali je sada poznat jednostavno kao 'Stratolaunch Carrier'). Ustvari, u januaru 2019. kompanija se službeno odrekla razvoja MLV familije vlastitih raketa. Jedina nada je ostala u korišćenju malog 'Pegasusa', vrlo male rakete za tako velik avion, ideja koja, predvidljivo, nije daleko dogurala. Međutim, uprkos svim izgledima, kompanija više ili manje stoji. Naravno, njihov cilj više nije svemir, već testiranje hipersoničnih letilica. Rezultat ovog novog cilja je projekt 'Talon-A', 2,7 tona, 8,5 metara dugačkih aviona za višekratnu upotrebu sposobnih da postignu brzinu od 6 Mahova. Istovremeno, 'Stratolaunch' razvija letilice 'Talon-Z' i 'Black Ice' (poslednji je orbitalni lansirni sistem za višekratnu upotrebu). 'Talon-A' će koristiti motore koje je izradila kompanija 'Ursa Major'. Projekt 'Talon-A' je najavljen u martu 2020. godine, a u septembru ove godine ugledali smo i prve delove letilice. Budućnost 'Talona-A' i 'Stratolauncha' ne izgledaju preterano solidno, ali barem izgleda kao da su ozbiljni.

10
Testiranje 'Talona –A' u aerotunelu.

11
Prvi delovi budućeg aviona.

[1] O ovoj temi sam pisao u više navrata, a Ameri se 'sećaju' samo svojih predloga. Srećom, znamo i za druge: ovajovajovaj, a sigurno ih ima još.

[2] Kompanija je u međuvremenu bankrotirala i prestala da ravija svoju mali raketu 'Vector-R'. Da li treba da podsećam da su u svim ovim biznisima upetljani razni generali u vojni fondovi i kompanije?

Draško Dragović
Author: Draško Dragović
Dipl inž. Drago (Draško) I. Dragović, napisao je više naučno popularnih knjiga, te više stotina članaka za Astronomski magazin i Astronomiju, a učestvovao je i u nekoliko radio i TV emisija i intervjua. Interesuje ga pre svega astronautika i fizika, ali i sve teme savremenih tehnologija XXI veka, čiji detalji i problematika često nisu poznati široj čitalačkoj publici. Izgradio je svoj stil, lak i neformalan, često duhovit i lucidan. Uvek je spreman na saradnju sa svojim čitaocima i otvoren za sve vidove komunikacije i pomoći. Dragovićeve najpoznatije knjige su "KALENDAR KROZ ISTORIJU", "MOLIM TE OBJASNI MI" i nova enciklopedija "NEKA VELIKA OTKRIĆA I PRONALASCI KOJA SU PROMENILA ISTORIJU ČOVEČANSTVA"

Zadnji tekstovi:


Komentari

  • Dragan Tanaskoski said More
    Srbija je u malo boljoj situaciji od... 5 sati ranije
  • Baki said More
    Teks ima drugi akcenat, ali, svejedno,... 2 dana ranije
  • Miško said More
    Odličan text! 3 dana ranije
  • Siniša said More
    To je tačno. Kad je reč o centru mase,... 4 dana ranije
  • Duca said More
    Pa ako postoje one "mini crne rupe" to... 4 dana ranije

Foto...