Iss2023

Pre tačno 25 godina, 20. novembra 1998. godine raketom proton-K visine zgrade od 17 spratova, sa lansirne rampe 81 kosmodroma Bajkonur, u svemir je odnesen prvi segment Međunarodne svemirske stanice, Zarja (na ruskom: zora). Zarja je osnov stanice. Ona je opremila stanicu električnom energijo, skladištem pogonom i navođenjem. Duga je 12,5, a široka 4 metra.

Na nju su se u narednim godinama priključivali novi segmenti. 

Prve ideje o međunarodnoj svemirskoj stanici nisu uključivale saradnju sa Rusima. Planove za nju najavio je tadašnji američki predsednik Ronald Regan 1984. godine. Trebalo je da se zove Freedom i da se gradi u saradnji sa saveznicima u Evropi, sa Japanom i Kanadom. Ali stanica u izgradnji je bila sve skuplja čak toliko da se naziralo odustajanje od izgradnje. 

U to vreme Rusija je imala veliko iskustvo sa svemirskim stanicama i – nekom je već palo na pamet da se oni pozovu na zajedničku izgradnju. Sem toga, za zapadni svet bilo je korisno da se ruska tehnologija iskoristi u izgradnji stanice a ne da se ona prenese Iranu ili Severnoj Koreji kao izrazito nedemokratskim režimima. 

Tako je počelo. Na Stanici su uvek vladali korektni, čak prijateljski odnosi među članovima posade. Doduše ti odnosi su počeli da se kvare nakon ruske aneksije Krima i invazije na Ukrajinu. Danas Stanica ima brojne američke, ruske, japanske i evropske segmente, kanadsku robotsku ruku, kupolu za panoramski pogled itd. itd. 

ISSstrukturaVelika ilustracija

Danas stanica ima masu od 450.000 kg. Duga je 109 metara, a široka 73. leti na visini od nešto preko 400 km i sa nagibom od 51,64 stepena brzinom od 7,66 km/s. jedan obilazak oko planete na pravi za 92,9 minuta, tj. 15,49 obilazaka po danu. Na njoj je boravilo 269 ljudi iz 21 zemlje, starosti od 20 do 70 godina, raznih zanimanja. Najduži boravak na Stanici trajao je 878 dana, obavljeno je na stotine eksperimenata iz biologije, fizike, tehnologije itd. 

Trenutno plan je da Stanica bude deorbitirana nakon 2030. godine. Tada će veći deo stanice da sagori u Zemljinoj atmosferi, a nešto krupnijih delova biće potopljeno u Tihi okean. 

 

 


Komentari

  • Rapaid said More
    Ako se uzme da se sve kreće brzinom... 3 dana ranije
  • Aleksandar Zorkić said More
    Ah, kako da niko nije čuo za... 3 dana ranije
  • davor94 said More
    :D :D Henri Poincaré je osnova, za... 4 dana ranije
  • Rapaic Rajko said More
    Kao diplomirani ucesnik skole, mogu vam... 6 dana ranije
  • Zoran said More
    Religija STOP
    DA astronomija,
    bravo... 6 dana ranije

Foto...