Astronautika: misije

Možda se na prvi pogled ne čini tako ali jučer (14.03.2012.) potpisan Ugovor o suradnji na svemirskim istraživanjima između Europe i Rusije najznačajniji je događaj za buduće astronautičke misije. Europa i Rusija već dugi niz godina aktivno surađuju u svemirskim istraživanjima a jučer su direktori svemirskih agencija Jean-Jacques Dordain (ESA) i Vladimir Popovkin (Roscosmos) u Parizu i službeno potpisali ugovor o suradnji na strateškim projektima istraživanja Marsa.

Exomars

Exomars poster

Phobos grunt 2

Ugovorom su definirane dvije misije na Mars čije se lansiranje planira za 2016. odnosno za 2018. godinu. U prvoj misiji ESA će izraditi Mars orbiter pod nazivom Trace Gas Orbiter (TGO) a u sklopu iste misije nalaziti će se i Marsov lender naziva Entry, Descent and Landing Demonstrator Module (EDM) koji će se spustiti na Marsovo tlo kao demonstrator tehnologija od krucijalne važnosti za narednu misiju dvije godine kasnije.EDM će biti opremljen uređajima i instrumentima poznatim od ranije no koji zbog neuspješnih misija nisu nikada stigli na svoje odredište.

Za 2018. planirano je lansiranje ExoMars rovera s aktivnim landerom na kojemu će se također nalaziti znanstveni instrumenti te će ove dvije cijeline autonomno jedna od druge istraživati Marsovo okružje. ESA će zgotoviti rover a Rusima je pripala izrada landera. Za obje misije koristiti će se Ruske rakete-nosači. Svemirski programi Europe i Rusije već su duboko isprepleteni. Obje svemirske supersile imaju velike aspiracije u svemirskim istraživanjima ali pojedinačno nemaju dovoljno snage da ostvare svoje želje. Zajedničkim snagama to mogu a očigledno i hoće.

Godinu dana trajalo je usaglašavanje stavova i želja. Budu li ove misije uspješne na neki će način „pokriti“ sve dosad izgubljene (neuspješne) misije na Mars obzirom da se u znanstvenom kontingentu budu nalazili instrumenti i oprema razvijeni za misije poput Fobos 1 i 2, Mars 96 te Phobos Grunt, naravno s tehničkim unaprijeđenjima. U nastavak priče svakako moramo inkorporirati Ruske misije k Mjesecu (Luna Glob i Luna Grunt) te novu misiju na Marsov satelit Phobos – PhobosGrunt-2 za koji postoji sva infrastruktura a moguće vrijeme lansiranja je 2020.-2022. Dozvolimo li si pogled na još koju godinu unaprijed sve navedeno može dovesti do novih misija Marsovih orbitera, landera, rovera koji bi u narednom desetljeću cijelu priču zaokružili s uzorkovanjem Marsova tla i vraćanjem uzoraka na Zemlju te uspostavljanju svojevrsne Marsove robotičke baze slično onome što Rusi (u znatnoj suradnji s Europljanima) planiraju uspostaviti na Mjesecu tijekom ovog, najkasnije početkom narednog desetljeća. Za te bi se misije koristila veoma slična tehnologija a što bi umnogome smanjilo troškovnike a time za manje novaca omogućilo zaista impozantne tehničke i znanstvene rezultate. Tu su nadalje prisutne i misije ka Veneri te drugim objektima u Sunčevom sustavu koje slijede nakon 2020. Ovaj Ugovor o suradnji ESA i Roscosmosa zaista predstavlja možda najvažniji dokument na području svjetske astronautike ovog desetljeća.