Astronautika: misije

curiosity180

Marsohod "Kjurioziti" (Curiosity) je tokom analize uzoraka tla pronašao nešto što je, kako kažu u Laboratoriji za mlaznu propulziju (JPL) u Pasadeni, "krajnje interesantno".

Naučnici medjutim ne žele da govore šta je u pitanju, dok ne obave dodatna ispitivanja i eliminišu eventualne greške. "Primili smo podatke sa SAM-a (hemijske laboratorije rovera koja analizira uzorke tla) … Ti podaci su stvarno veoma zanimljivi. Grupa naučnika ih detaljno proučava" - rekao je direktor misije Džon Grocinger (John Grotzinger).  

Prve analize uzoraka peska koje je u SAM ubacila mehanička ruka rovera "Kjurioziti" su pokazale nešto, kako je Grocinger rekao - "potresno", dodavši: "Ovi podaci mogu ući u udžbenike istorije". Već se šuška da je "Kjurioziti" otkrio organske materije, odn. najprostije forme života na Marsu.

SAM Sample Analysis at Mars

Tim stručnjaka koji u JPL kontroliše rad rovera na Marsu je ovime ponovo dospeo u žižu javnosti. 
Naime, početkom novembra, prve detaljnije analize uzoraka atmosfere Marsa otkrile su po prvi put dokaze postojanje metana.

Ovaj gas je jedan od osnova organskog sveta, tako da njegova detekcija u atmosferi može biti povezana sa postojanjem živih organizama koji oslabadjuju metan. Kako je postojala bojazan da taj metan možda potiče sa Floride (odnosno da je "donet" roverom na Mars), merenja su ponovljena nekoliko puta. Medjutim, sva potonja ispitivanja nisu otkrila tragove metana!   

Onda su pre tri dana objavljeni prvi podaci o nivou radijacije na površini Marsa. Prema merenjima rovera, nivo radijacije na Crvenoj planeti, uprkos odsustvu zaštitnog magnetnog polja i radijacionih pojaseva kakvi postoje oko naše planete, ravan je onom koji postoji na niskim orbitama oko Zemlje.

Kao što smo već pisali, taj nivo radijacije je daleko ispod smrtne doze zračenja za čoveka. 
Očigledno, iako vrlo retka, atmosfera Marsa uspeva da absorbuje najveću količinu kosmičkog zračenja, tako da tek njegov manji deo dospeva na površinu.

Naravno, da li čovek može bezbedno da živi i radi na Marsu kada govorimo o radijaciji, ostaje otvoreno pitanje dok se ne prikupe podaci tokom dužeg perioda i sa drugih lokacija.

 


Grujica Ivanović
Author: Grujica Ivanović
Menadžer planiranja električnih mreža u australijskoj kompaniji Ergon Energy, magistar elektrotehnike. Napisao je veliki broj članaka iz oblasti istraživanja kosmosa koji su objavljeni u časopisima "Galaksija", "Front", "Duga", "Planeta", "Astronomija", "Astronomski magazin", Spaceflight i “Vasiona”, i u dnevnim listovima "Politika", "Večernje novosti" i "Srpska reč". Takođe, u časopisu Power Transmission and Distribution objavljuje stručne tekstove iz elektrotehnike. Pre odlaska u Australiju radio je u EPS/"Elektrokosmet", dok je na RTV Priština uređivao televizijske emisije “Horizonti nauke” i “Ekološki krug”. Autor je dve knjige iz kosmonautike: "Kosmički vremeplov" (1997, BIGZ, Beograd) o prvim programima čovekovog leta u kosmos i "Salyut: The First Space Station - Triumph and Tragedy" (2008, Springer-Praxis, London-New York) o tragediji posade prve orbitalne stanice "Saljut". Jedan je od inicijatora projekta prvog srpskog veštačkog satelita "Tesla-1". Član je Britanskog interplanetarnog društva i Instituta inženjera Australije.

Zadnji tekstovi:


Dodaj komentar


Sigurnosni kod
Osveži