No dobro, nemojte baš doslovno naslov članka primiti k srcu, neće boljeti. NASAina letjelica u Marsovoj orbiti najstariji je starosjedioc tamo daleko i ne neide na operaciju u kiruršku ambulantu no kada bi bila riječ o čovjeku – hmm, ne bi imali ništa protiv da si i naša vrsta može nešto takvo priuštiti.
Ukoliko pratite natpise o svemirskim misijama zasigurno znate kako se prilikom konstrukcije međuplanetarnih letjelica troškovnici misija penju u nebu. Dijelom je to tako poradi ekstremno zahtjevnih tehničkih parametara a dijelom i zato jer se u većini slučajeva zapravo grade dvije, tri pa i više identičnih letjelica odnosno njihovih podsustava. I dok jedna od njih zaista ode u svemir ostale tehničke tvorevine ostaju na Zemlji u laboratorijama i služe kao kontrolni sustavi na kojima se testiraju i ispravljaju nepredviđene situacije. No i na samim svemirskim letjelicama postoje udvojeni sustavi koji rade u redundanciji ili naprosto „spavaju“ a bude se i koriste kada primarni sustavi zakažu. Upravo se tako nešto sada događa na Mars Odysseyu.
Kontrola misije odlučila se za složenu tehničku operaciju kojom će se orijentacijski sustav letjelice iz „A“ paketa opreme, a koji pokazuje očigledne znakove zamora materijala, zamijeniti onime iz „B“ paketa. Bilo bi jednostavnije da se Mars Odyssey jednostano u cijelosti prebaci s „A“ na „B“ sustave no za time (još) nema potrebe a inženjeri ne žele čekati da „A“ orijentacijski sustav u cijelosti zakaže pa da se tek onda intervenira. Jedanaest godina se koristi primarni računalni sustav s svim podsustavima u koje ulazi i sustav navigacije. On je iznimo važan poradi pravilne orijentacije letjelice, njezinih solarnih panela i antena te mogućnosti njezina upravljanja u prostoru.
Prespojiti će se samo žiroskopski sustav s „B“ paketa opreme na primarni sustav. Time će se postići nesmetan rad letjelice te ostaviti svojevrsna rezerva obzirom će se žiroskopi koji su se do sada koristili provesti u hibernaciju a biti će ih moguće ponovo koristiti kada se za to ukaže potreba. Letjelica će se komandama s Zemlje najprije „umrtviti“ (safe mode) a zatim testrati i rekonfigurirati kako bi računala koristila rezervni sustav koji je zadnji puta korišten prilikom njegova ispitivanja na Zemlji prije gotovo 13 godina! Početak ove zahtjevne operacije bio je u ponedjeljak (05. studenog) a očekuje se kako će Mars Odyssey potpuno biti operativan kroz desetak dana. Eh, kada bi mi kao ljudi mogli tako, prebaciti se primjerice s primarnog, oštećenog zgloba koljena na rezervni zglob...
Inače, Mars Odyssey je lansiran 07. travnja 2001. godine, nepunih godinu dana kasnije pristigao je u orbitu oko crvene planete gdje se i danas nalazi te istražuje susjednu planetu. Zahvaljujući svojim komunikacijskim kapacitetima on služi i kao radio relejna postaja za rovere (ex) Spirit, Opportunity te Curiosity. Najdugovječnija je operativna letjelica na i oko Marsa svih vremena a na nju se ozbiljno računa još najmanje nekoliko godina.
Odysseus – Marsov rekorder
(Astronautika/Misije)
... postavio neverovatan rekord. Radi se o „2001 Mars Odysseyu", koji na Marsu funkcioniše duže od bilo koje letilice do sada u istoriji. „Odyssey" je ušao u Marsovu orbitu
Ukratko o Mars Odiseju
2001 Mars Odyssey u orbiti oko Marsa
Članak iz 2001. kada je MO ušao u orbitu oko Marsa
KOJI TELESKOP DA KUPIM?
