Astronautika: misije

Europska svemirska agencija želi u istraživačkim svemirskim misijama uhvatiti korak sa suvremenim tehničkim dostignućima. Istraživačke svemirske letjelice plod su dugogodišnjih razvojnih projekata, no upravo se u tome krije dio problematike koju ESA u svom novom znanstvenom programu želi „zaskočiti“. Smisao programa je u tome da se grade male, jeftinije, jednostavnije letjelice s veoma kratkim razvojnim vijekom kako bi se moderna tehnička dostignuća mogla brzo i uz prihvatljiv rizik implementirati u njih.

Program  prvi je izdanak ESAina poziva za ideje novih, malih svemirskih mosija, obznanjen u ožujku ove godine. Od dvadeset i šest pristiglih idejnih projekata izabrana je astronomska misija čije se lansiranje očekuje tijekom 2017. godine. CHEOPS, mala letjelica za velike ambicije – kako je interno nazvana, tražiti će potencijalno nastanjive planete oko drugih zvijezda no i njihove prirodne satelite! Nazvi misije akronim je od riječi; CHaracterising ExOPlanets Satellite.

Letjelica će biti postavljena na sinhroniziranu orbitu s Suncem oko 800km od Zemljine površine kako bi imala neometan pogled k zvijezdama. Tijekom radnog vijeka od tri i pol godine ona će proučavati bliske sjajne zvijezde, njihove planete i potencijalne prirodne satelite. Koristiti će se metoda veoma precizne izmjere sjaja zvijezda (fotometrije) koja nakratko oscilira, potamni, prilikom prolaska planete (i satelita) ispred nje.

CHEOPS će prvenstveno biti koncentriran na istraživanje već poznatih exoplaneta u našem susjedstvu. Iako je riječ o malom svemirskom teleskopu na osnovu njegovih mjerenja pouzdano će se odrediti masa i dimenzije planeta oko drugih zvijezda, uz mogućnost da se sa istraživanja drugim teleskopima u svemiru i na Zemlji objedine podaci s CHEOPSa na osnovi čega će znanstvenici moći detektirati atmosferu i postaviti prve preliminarne „biomarkere“ o mogućnosti života na tim planetama. CHEOPS će prvenstveno gledati na planete klase veličina poput naše ali i veće, sve do klase Neptuna.

U našoj se zemlji istraživanjima ekstrasolarnih planeta ovim načinom rada (fotometrija planeta pri tranzitu preko diska zvijezde) od 2006. godine bavi Astronomska udruga Vidulini. Voditelj i istraživač tog projekta je Gregor Srdoč koji u svom radu koristi robotički teleskop Meade SCT 305mm postavljen na montaži Meade LX200. Tijekom svih ovih godina prvi je na svjetskoj AXA listi istraživača exo planeta. U oba se slučaja radi o relativno skromnim projektima ali s veoma velikom fleksibilnošću rada i primjeni novih tehnologija a što je najznačajnije - s vrhunskim rezultatima. Smatra se kako će CHEOPS koštati oko 50 milijuna EUR.

Masa lansirne platforme, letjelice, biti će između 200-300kg. Ovo je izniman korak ESA k novom načinu i obliku svemirskih istraživanja. Za trošak od milijarde i pol EURa (prosječna cijena jedne veće svemirske misije) u svemir će se lansirati dvadesetak malih, vrijednih letjelica kojima će znanstvene aspiracije u kratko vrijeme moći biti zadovoljene kvalitetnom tehničkom podrškom. Znači li to da je vrijeme velikih i skupih istraživačkih (novi NASAin svemirski teleskop JWST u konačnici će koštati gotovo devet milijardi USD!) misija prošlost? Ne! To sam znači da je napokon shvaćena mogućnost niskobuđetnih projekata koji u kratko vrijeme na sebe mogu implementirati najnovija tehnička dostignuća.