Astronautika: misije

Europska svemirska agencija kreće u pripremu velike robotičke misije na Mjesec koja uljučuje izradu dvije letjelice te mnoštvo tehnoloških momenata kako bi se u konačnici 2019. godine za trošak od najmanje 650 milijuna USD ESAin lander meko spustio na područje južnog Mjesečevog pola. Njemačka, Španjolska, Belgija, Portugal, Češka i Kanada objediniti će svoje kapacitete u ovoj misiji a konzorcij EADS Astrium dobio je dodatnih 8.5 milijuna USD da izradi cijelovitu studiju tehničke izvodljivosti i financijske konstrukcije projekta.

LLM
LLM mock up test
LLM iznad Mjeseca
fiat marcela malta

U osnovi koristiti će se dio postojeće tehnologije koja je razvijena i koristi se na ESAinim ATV bespilotnim transportnim brodovima, kao i dijelovi konstrukcije. Ozbiljan posao inženjere čeka u dizajniranju i izradi Mjesečeva landera koji bi na njegovoj površini morao raditi najmanje pola godine. Sonda će se (2018.) lansirati Ruskom raketom Sojuz sa raketodroma Kourou u Francuskoj gvajani. Mjesečev konglomerat činiti će dvije letjelice i to transportni modul i sletni modul. Do Mjeseca će putovati po eliptičnoj orbiti s tendencijom približavanja našem prirodnom satelitu. Na visini od svega 2 km iznad površine sletni modul će se odvojiti i meko spustiti na Mjesečevo tlo. Percepcija zamisli projekta nalikuje na izradu osnovne letne konstrukcije koja bi i u dvadesetim i tridesetim godinama ovog stoljeća k Mjesecu bila u stanju dopremiti i druge misije ili se priključiti nekom međunarodnom projektu u smislu formiranja Mjesečeve baze s ili bez ljudske posade. U tom smislu iznimno je važan tehnički momenat sigurnog, iznimno preciznog slijetanja.

Moduli su dobili tehničke nazive i to; Lunar Lander Module i Lunar Transfer Module. Nakon slijetanja LLM bi započeo s robotičkim istraživanjima a LTM bi nastavio orbitirati oko Mjeseca te vršio (ograničena) istraživanja iz orbite, ujedno posluživši i kao rezervna radio-relejna postaja. Misiju dakle možemo okarakterizirati kao znanstvenu ali i kao demonstratora tehnologija s pogledom na vrijeme koje tek dolazi. Ipak, pogledamo li dublje u srž misije riječ je o nečemu što će u konačnici koštati najmanje milijardu USD. Je li to prevelika cifra za nešto što su, primjerice ruske Lune (isprobana tehnologija) odradile prije nekoliko desetljeća, posebice imajući u vidu kako ovaj projekt ne podrazumijeva pokretno robotičko vozilo na Mjesecu? Odgovor je – DA. Previše je to novaca za takvu misiju. Na stranu nekoliko specifičnih zahtjeva i optoelektroničko slijetanje „u milimetar“ riječ je o landeru na Mjesecu. Obzirom je već navedeno kako će se obilato koristiti europska i ruska iskustva i postojeća tehnološka riješenja očigledno se neide na rudimentarno novu vrstu tehničkih tvorevina već na iskorištavanje postojećih kapaciteta. U tom smislu EADS Astrium je napravio dobar posao čiji se troškovnik mjeri stotinama milijuna USD.

Tehnološki gledano čovječanstvo se očigledno opredijelilo za „varijacije na temu“ i korištenje opreme koja nam je već sada poznata, naravno uvijek ima novih momenata, ali tehničko tkivo takvih misija ostaje temeljeno na današnjim tehnologijama. Istina je i kako se u aerosvemirskim projektima danas zamišljeni projekti u punom smislu iskorištavaju tek desetljećima kasnije.

Preslikamo li to na područje vojnog zrakoplovstva, uz nekoliko „poluiznimaka“ vidimo da danas nebom diljem svijeta zapravo lete derivacije osuvremenjenih zrakoplova čiji su tvorci već odavno u mirovinama. Vratimo li lopticu na područje astronautike – još se uvijek nismo odmaknuli od Luna i Rangera. Još gore, sada nam predstoje usporena desetljeća dostizanja nečeg što sm već imali (jasno, tehnologije su bile primitivnije ali su radile – sjetimo se samo Lunohoda!). Istina da autor i čitatelji ovih redaka danas doma na računalu imaju prave (virtualne) meteopostaje, zvjezdarnice, seizmografe, kontrolne centre... no Čovjek je i dalje (nažalost) čvrsto na Zemlji, roboti muku muče s birokracijom i financijama, letjelice k drugim svjetovima koštaju koliko i pola eskadrile suvremenih jurišnih ili lovačkih zrakoplova no „kriza je i treba štedjeti“. Navedenih 650 milijuna USD definitivno je puno za ESAin lander ali to je cijena tek tri Europska vojna zrakoplova tipa Eurofighter Typhoon a njihove nerudžbe nisu upitne. Imajte to na umu kad slijedeći puta posjetite neki od aeromitinga.


Komentari

  • Драган Танаскоски said More
    Problem je u tome što mi ne možemo... 2 sati ranije
  • Rapaic Rajko said More
    Prva slika u clanku je moj favorit za... 5 sati ranije
  • Rapaic Rajko said More
    Zasto prva osoba (inicijator promene... 5 sati ranije
  • Драган Танаскоски said More
    Šteta što se oštetio. Da nije... 23 sati ranije
  • adv.draganmiladinovi... said More
    Krigera nema na Marsovskom vidiku, plus... 23 sati ranije

Foto...