Astronautika: misije

NASA razmatra robotičku misiju na Mars koja bi za glavni cilj imala dopremanje uzoraka njegove površine na Zemlju. Misija tog tipa imala bi znanstveni prioritet a njezin se troškovnik procjenjuje na nekoliko milijardi USD.

No što se sve krije ispod najave ove povijesne misije planirane negdje oko, odnosno nakon 2020? Krenimo redom; misija tog tipa podrazumijevala bi letjelicu u Marsovoj orbiti koja je nužna radi osiguranja komunikacije uz poneki znanstveni cilj istraživanja planete. Nadalje, tu je druga letjelica koja bi na Marsovo tlo spustila rover sposoban ne samo za kretanje već i za uzimanje uzoraka s nekoliko lokacija te njihovo pospremanje a zatim i transport do treće karike cijele misije. Treća letjelica imala bi zadatak na Mars spustiti lander na kojemu bi se nalazila raketa sposobna da uzleti s Marsa skupa s spremnikom i uzorcima koje bi rover dovezao do nje i ukrcao u kapsulu koja bi se vratila na Zemlju. Prva i druga faza mogle bi krenuti kao jedinstvena letjelica, dok bi treća faza misije podrazumijevala zasebnu letjelicu na koju bi se čekalo dvije godine.

Za prvu fazu NASA može osigurati 800 milijuna USD negdje oko 2018., no to nije ni približno dovoljno te se sada, kroz „znanstveni prioritet", pokreće kampanja osiguranja dovoljnih financija. Čemu sve to i to baš sada kada znamo kako je projekt tog tipa već postojao još nedavno (u vidu suradnje s Europskom svemirskom agencijom) ali je otkazan zbog previsoke cijene?! Amerikanci sada planiraju odraditi prvu fazu misije oko 2018.-2020. Za rovera sakupljača uzoraka upotrijebili bi derivat dizajna rovera Spirit i Opportunity dok bi radio-relejnu postaju u Marsovoj orbiti odradio neki od postojećih orbitera ili/i MAVEN odnosno novi Europski orbiter. Za taj dio misije nedostaje im barem 800 milijuna USD. Alternativa je sve to odraditi kroz potpuno novi dizajn ali to troškovnik diže prema cifri od preko 5 milijardi USD! Što i kako napraviti s letjelicom za međuplanetarni transport uzoraka još nije izvjesno jer ona iziskuje dodatnih (najmanje) dvije milijarde USD. No čemu zapravo takva „žurba" u najavi misije? Nakon što je NASA izašla iz zajedničkog projekta tog tipa s ESAom, europljani su se okrenuli Rusima i upravo su pred potpisivanjem ugovora o suradnji, već dogovorenog zajedničkog angažmana za robotička istraživanja Marsa.

S druge strane europljani i rusi sastavljaju zasada još neizvjesne ciljeve Marsovih misija a tu je i Phobos-Grunt 2 koji bi upravo negdje oko 2020. mogao krenuti (ponovo) k Fobosu i donjeti uzorke na Zemlju. Možda se upravo tu negdje kriju razlozi za „znanstveni prioritet" američke svemirske politike. Važno je zadržati prioritet u svemirskim istraživanjima bez obzira na cijenu. Sva sreća da kapitalizam funkcionira na načelu „budi prvi, budi faca", potrebna je samo dobra konkurencija. U svakom slučaju misije na Mars neće biti zaustavljene, još kad znamo da se u utrku ubacuju Indijci i Kinezi evo gužve u orbiti a nakon toga i na tlu. Tko zna, možda uskoro dolazi vrijeme za izradu priručnika o sigurnosti prometa na crvenoj planeti. Još da tamo pošaljemo pokojeg humanoidnog prometnika...