Astronautika: misije

Pojavila se još jedna priča o prvom srpskom satelitu. U članku koji je juče objavio  Blic, doktorand tehnološkog instituta u Cirihu, Stefan Vlajković, se u okviru svog „projekta konstrukcije satelita koji koriste nanotehnologiju povezao sa najprestižnijom agencijom na svetu“. A zatim je dobio ideju da u taj projekat uključi i Srbiju.

Sve u svemu radi se o projektu u okviru kojeg će biti konstruisano 50 malih satelita (20 x 10 cm), a jedan od njih bio bi srpski. I pored nekoliko, hm, „čudnih“ podatka, koje ćemo pripisati neukom novinaru, članak donosi divnu vest. Nasa obezbeđuje novac za 80% troškova, mi 20%. Članak možete u celini pročitati ovde. Mene je, međutim privukao jedan detalj iz tog članka koji ću citirati:

„Pokušao sam da zakažem sastanak kako bih obezbedio novac za troškove. Kontaktirao sam s ministrima odbrane, nauke, ekonomije, tražio sam prijem i kod predsednika i premijera. Niko mi nije odgovorio - kaže Vlajković“

Gotovo sam siguran da će tako i ostati. Ne interesuje našu državu, pa ni naučnike, ni fakultete, Akademiju nauka, Društvo fizičara, Društvo astronoma, nikog taj i bilo koji drugi satelit. Za satelit je zainteresovano desetak, u najboljem slučaju stotinak zanesenjaka. Niko više.

Istina, pojavi se ponekad neka priča. Recimo ona o čuvenom našem izraelskom satelitu koji na kraju nije ni poleteo, ali nas je ipak koštao nekoliko desetina miliona dolara.

Posebno je čudna bila srodna priča, ne o satelitu nego o osnivanju domaće svemirske agencije, koju je, putujući o Americi, najavio  potpredsednik Privredne komore Srbije dr Veselin Sjekloća (zapravo on nije potpredsednik te komore, ali sad svejedno). Tom „potpredseniku Privredne komore Srbije“, a pre toga i ministru za nauku (dok je tako nešto još postojalo kod nas) pisao je Grujica Ivanović i – postigao isti rezultat kao i Stefan Vlajković. Niko mu nikad nije odgoovrio. Čovek nudio pomoć, znanje, pare – ništa. Muk.

ns_ilustracija_10A pre, pre toga nekoliko saradnika časopisa Astronomija izradilo je svoj projekat (tehnički, ekonmski, marketinški, edukativni deo, ukupno četiri detaljna dokumenta) piko satelita sa sve rešenjima i molbom da nas neko podrži i – muk, tišina. Kad je video da niko sa fakulteta (Novi Sad, Niš, Beograd) nema nameru da se sa studentima prihvati izrade, Slavko Stojanov, jedan od članova tima za izradu projekta, sam je napravio ceo satelit. Trebalo je još ponešto doraditi (cena: možda hiljadu evra) i obezbediti pare za lansiranje - što je, ne samo zbog novca, nego i iz političkih razloga ipak stvar države. E tu je i stalo. Bar da je država rekla: "fala dobri ljudi, nismo sad pri vremenu za to", nego nije. Nije ništa rekla.

Aj baš da vidimo kako će proći Stefan. Navijamo za njega.

Prvi srpski satelit, projekat saradnika časopisa Astronomia


 


Komentari

  • Aleksandar Zorkić said More
    Hmmm, ovako treba da se vidi: settings... 12 sati ranije
  • Miki said More
    Zbog čega se kod mene ne pojavljuje... 12 sati ranije
  • Baki said More
    Dobar izbor. Popularno rečeno... 17 sati ranije
  • Baki said More
    “Postoji jedna čudna kontradikcija: u... 23 sati ranije
  • milena said More
    Mmm hvala, autoru, veliki zagrljaj :D 2 dana ranije

Foto...