Astronautika: misije

fobos_00Dok AMS "Fobos-Grunt" i dalje ne odgovara na pozive sa Zemlje, promene njene orbite su još uvek misterija. Promene orbite mogu biti povezane sa isticanjem goriva ili sa radom glavnog motora (MDU) koji održava stabilizaciju aparata u kosmosu. Međutim, orbita AMS "Fobos-Grunt" se menja na potpuno neočekivani način. Modeli orbite aparata koje su razvili kanadski amaterski posmatrači satelita ukazuju da između porasta visine perigeja i smanjenja visine apogeja orbite AMS "Fobos-Grunt" postoji nekakva zakonomernost. Neka još uvek nepoznata sila održava balans izmedju perigeja i orbita. Jedan analitičar čak smatra da se MDU povremeno aktivira da bi održavao gorivo u svojim rezervoarima u stabilnom stanju.

Prema podacim od 17. novembra, visina perigeja AMS "Fobos-Grunt" je dostigla 210,3 km, dok je visin aapogeja pala na 327 km. Kritična visina orbite kosmičkog aparata gabarita AMS "Fobos-Grunt" iznosi 180 km posle čega smanjenje njegove brzine postaje nekontrolisano. Za to vreme, neimenovani izvori RIA "Novosti" su javili da AMS "Fobos-Grunt" i dalje ne odgovara na pozive sa Zemlje. Kako se prozor za let na Mars zatvara 21. novembra, nastavak pokušaja da se uspostavi veza sa stanicom posle tog datuma gube smisao. Zanimljivo je da su isti izvor rekli da je visina orbite stanice ostala nepromenjena.

Takođe, američki stručnjaci pokušavaju jednim petometarskim teleskopom da snime AMS "Fobos-Grunt". Iako precizne fotografije AMS "Fobos-Grunt" koja je ostala zarobljena u niskoj orbiti oko Zemlje neće pomoću da se uspostavi veza sa njom, one mogu pomoći da se razjasni u kakvom se stanju AMS "Fobos-Grunt" nalazi. Snimci mogu da pokažu da li je došlo do odvajanja međuplanetarne letelice od MDU, da li su od raketnog bloka "Fregata-MT" odbačeni rezervoari sa gorivom (kako je to bilo planirano programom misije, posle prelaska aparata na trajektoriju medjuplanetarnog leta), da li su se pravilno raskplopili sunčevi paneli, kako je aparat oriejntisan u prostoru.

 

Grujica Ivanović
Author: Grujica Ivanović
Menadžer planiranja električnih mreža u australijskoj kompaniji Ergon Energy, magistar elektrotehnike. Napisao je veliki broj članaka iz oblasti istraživanja kosmosa koji su objavljeni u časopisima "Galaksija", "Front", "Duga", "Planeta", "Astronomija", "Astronomski magazin", Spaceflight i “Vasiona”, i u dnevnim listovima "Politika", "Večernje novosti" i "Srpska reč". Takođe, u časopisu Power Transmission and Distribution objavljuje stručne tekstove iz elektrotehnike. Pre odlaska u Australiju radio je u EPS/"Elektrokosmet", dok je na RTV Priština uređivao televizijske emisije “Horizonti nauke” i “Ekološki krug”. Autor je dve knjige iz kosmonautike: "Kosmički vremeplov" (1997, BIGZ, Beograd) o prvim programima čovekovog leta u kosmos i "Salyut: The First Space Station - Triumph and Tragedy" (2008, Springer-Praxis, London-New York) o tragediji posade prve orbitalne stanice "Saljut". Jedan je od inicijatora projekta prvog srpskog veštačkog satelita "Tesla-1". Član je Britanskog interplanetarnog društva i Instituta inženjera Australije.

Zadnji tekstovi:


Komentari

  • kizza said More
    Da,u pravu ste. Veoma malo znamo i više... 4 dana ranije
  • Aleksandar Zorkić said More
    AI će pomoći, ali čovek će otkriti. 4 dana ranije
  • Miki said More
    Divan tekst A.M. hvala, pitanje ??? FDa... 4 dana ranije
  • giga said More
    :-)))) Odlicno, dobro jutro AM,... 4 dana ranije
  • Mina l said More
    hvala, edikativno i informativno 6 dana ranije

Foto...