Astronautika: misije

ESAin Solar orbiter, računalna ilustracija (Ljubaznošću ESA)

Letjelica Euclid, računalna simulacija (Ljubaznošću ESA)

Početkom oktobra pri Europskoj svemirskoj agenciji (ESA) odobrene su dvije značajne svemirske misije; Solar orbiter i Euclid. Nakon godina prikupljanja idejnih, znanstvenih i tehničkih parametara većeg broja različitih svemirskih misija selekciju su pri ESAinom „Science Programme Committee“ prošle samo dvije navedene. One sada pripadaju srednjoj klasi znanstvenih misja u sklopu cjelovite Europske svemirske vizije kojom se određuju ciljevi i zadaci istraživanja za razdoblje od 2015. do 2025.

Solar orbiter će prema planu biti lansiran 2017. s NASAina raketodroma na Floridi raketom Atlas V-401 ili Delta IV. Njegova je misija doprijeti bliže Suncu nego ikoja letjelica dosad. Oko Sunca će orbitirati na udaljenosti od svega 43 milijuna km te će se nalaziti unutar Merkurove putanje. Biti će pravi izazov konstruirati letjelicu i održavati ju operativnu tijekom sedam godina u veoma zahtjevnim uvjetima tako blizu zvijezde. Njegova je misija istražiti Sunce, procese koji se odvijaju na njemu te time doprinjeti razumijevanju učinaka koje Sunce ima na Zemlju ali i ostale planete u Sunčevom sustavu. Kako se odvijaju procesi na Suncu, zašto i kako nastaju, kako predvidjeti Sunčeve aktivnosti samo su neka od pitanja na koja nam Solar orbiter treba dati odgovore.

Euclid, čije se lansiranje planira 2019. s Europskog raketodroma Kourou (Francuska Gvajana) Ruskom raketom tipa Sojuz baviti će se istraživanjima dalekog svemira. Njegova je zadaća objasniti i dokazati kako se i gdje nalazi „tamna strana svemira“. Zagonetna „tamna materija i tamna energija“ su tu negdje oko nas. Kako se svemir razvijao te što se sve u njemu nalazi biti će zadatak ove robotičke letjelice. Mapiranje vidljivog i „nevidljivog“ svemira milijardama svjetlosnih godina daleko sa dosad neviđenom rezolucijom samo je početak rada na ovom programu. Implementacija i razumijevanje prikupljenih informacija dati će fizičarima veliki broj odgovora a zasigurno postaviti još više pitanja o svemiru u kojem živimo. Astronomi se nadaju kako će prikupljene informacije o ponašanju i položaju dalekih zvjezdanih gradova (galaktika) pomoći u razumijevanju problematike o kojoj zasad imamo manje-više samo teorijske modele.

Prema riječima Alvara Gimenez, ESAina direktora robotičkih znanstvenih misija, obje su letjelice iznimno važne kako bi Europa i njezini znanstvenici osigurali vodeću ulogu u istraživanju najvećih misterija današnjice, odnosno njihovom odgonetavanju.

Fabio Favata, šef ESA ina ureda za planiranje znanstvenih projekata uvjeren je kako će Solar orbiter i Euclid iznjedriti svjetske rezultate te postaviti Europu na vodeće mjesto u astronomskim istraživanjima. Europa je zacrtala svoju svemirsku viziju kojom želi predvoditi najveća, najvažnija i najinteresantnija istraživanja sutrašnjice. Hoće li ta Europska znanstvena oluja makar samo dotaknuti i nas, kao novi djelić Europske slagalice, ili ćemo i nadalje na svemirske projekte koji u Hrvatskoj postoje gledati s podsmjehom? Kako ovaj članak ne bi bio tek puka servisna informacija čitateljima, važno je naglasiti kako se pri svemirskim agencijama redovno provode razne vrste natječaja za svemirske misije budućnosti ali i neke njihove segmente. U tome svatko od nas s dobrom, razrađenom idejom može sudjelovati i dati doprinos znanosti i tehnike XXI stoljeća.