Astronautika: misije

Kliknite na sliku

Petak 05. avgust u 18:25 velika raketa Atlas V551 krenula je na put bez povratka noseći na svom vrhu 1.1 milijardu USD vrijednu robotičku letjelicu Juno koja će u ljeto 2016. ući u Jupiterovu orbitu i najmanje godinu dana istraživati najveću planetu u Sunčevom sustavu. Nepunih sat vremena nakon lansiranja Juno je odvojen od rakete nosača i upućen na trajektoriju prema plinovitom divu čija je masa dvostruko veća od svih ostalih planeta u Sunčevom sustavu zajedno! Smatramo da je Jupiter nastao prvi od svih planeta. Junova istraživanja trebala bi nam omogućiti slaganje dodatnih kockica mozaika nastanka našeg planetarnog sustava, kaže Charles Bolden, NASAin direktor. Juno je prva letjelica koja će ući u Jupiterovu polarnu orbitu, prva je to letjelica s zadatkom ulaska u Jupiterovu orbitu još od lansiranja Galilea 1989! Oko Jupitera će orbitirati na samo 5.000km iznad gustih slojeva njegove atmosfere. Znanstveni instrumenti na Junu porijeklom su iz SAD, Italije, Belgije, Francuske, Danske a sam naziv letjelice „posuđen je“ od ženskog mitološkog lika Juno, supruge Rimskog boga Jupitera.

Prve dvije godine Juno će provesti udaljavajući se od Zemlje na drugu stranu „iza“ Sunca, zatim će se vratiti i zahvaljujući Zemljinoj gravitaciji ubrzati prema Jupiteru te provesti još tri godine u međuplanetarnom prostoru prije dolaska na cilj. Bolton kaže kako je jedno od krucijalnih pitanja na koje bi Juno mogao dati odgovor – Jupiterova čvrsta jezgra?! Je li sastavljena od teških materijala ili je upoće nema? Kako je moguće da se olujna formacija poznata pod nazivom „crvena pjega“ stoljećima održava u atmosferi planete, zašto je nastala i kao se održava? Nepoznanica je i Jupiterovo magnetsko polje, uostalom Jupiter je zaista planeta tajni. A.C. Clarke je u svojem romanu „Odiseja 2001“ iznio intrigantnu ideju kako se radi o maloj zvijezdi koja tek treba nastati. S druge strane znanstvenici smatraju kako je Jupiter neuspjela zvijezda, objekt koji taman da nije uspio sakupiti dovoljno materijala da se na Zemlji jutrima budimo u izlasku ne jedne već dvije zvijezde..Toliko pitanja, toliko teorija, toliko pretpostavki – pred Junom je veliki zadatak a na nove odgovore morat ćemo se strpiti najmanje šest godina. Za to će vrijeme plinoviti div brzinom od 13km/s prijeći tek pola svojeg ophodnog puta oko Sunca.

Jupiter je svake noći u kasnim večernjim satima, pa sve do jutra, vidljiv na našem nebu kao najsjajnija „zvijezda“ na istočnom obzorju.