Nakon višegodišnjih analiza i nagađanja slijedom dostupnih, šturih informacija iz najmnogoljudnije zemlje svijeta napokon su pristigle i službene informacije o svemirskom programu Kine.
Prva Kineska šetnja u svemiru
|
Niu Hongguang, voditelj Kineskog programa pilotiranih letova u svemir za medije je iznio službeni vremenik događanja te izrijekom objavio popis i vrstu svemirskih letova tijekom narednih godina.
Zbog tehničkih problema i strogih sigurnosnih zahtjeva svi su letovi iz pilotiranog svemirskog programa prolongirani za nešto više od pola godine.
Shematski prikaz rada Kineske svemirske postaje
Mala Kineska svemirska postaja prve generacije -Tiangong-1 mase nešto manje od 10 tona biti će lansirana raketom Long March II-F tijekom prve polovice 2011. godine na nisku orbitu iznad Zemlje. Nekoliko mjeseci kasnije, tijekom druge polovice iste godine na nju će pristati bespilotni svemirski brod Shenzhou-8 (usavršena inačica prethodnika kojima su Kinezi u tri navrada lansirali astronaute u svemir). Isprobavanje spajanja ovih brodova u orbiti važno je za nastavak programa. Iako će i postaja i brod u tim trenucima još uvijek biti bez posade, oni itekako spadaju u pilotirani dio svemirskog programa. Nakon nekoliko tjedana ili mjeseci boravka u svemiru, a moguće i nekoliko odspajanja i pristajanja radi provjere sustava, Shenzhou-8 će napustiti Tiangong-1. Godinu dana kasnije u susret svemirskoj postaji poletjeti će pilotirani svemirski brodovi Shenzhou-9 i Shenzhou-10, najvjerojatnije s po troje astronauta. Oni će pristati na Tiangong-1 i tamo boraviti kraće vrijeme (ne duže od 21 dan) te izvoditi razne eksperimente u uvjetima izostanka gravitacije. Ostaje nejasno hoće li se Shenzhou-9 i Shenzhou-10 lansirati vremenski potpuno odvojeno (najvjerojatnije) ili u veoma kratkom vremenskom razmaku tako sa se tijekom nekoliko dana u svemiru nadje čak šestero kineza! Međusobno spajanje brodova klase Shenzhou nije čak ni potrebno a iziskivalo bi i ugradnju specijalnog adaptera obzirom su svi spojni moduli dosad brodova iz Rusije i SAD napravljeni na principu „muski-zenski". Što je dodatni problem ako se istovremeno vrši pristajanje i na postaju i izmedju samih brodova. Krajem 2012. godine Kina će biti spremna za naredni korak u svemirskim istraživanjima. Zasad je neuizvjesno koliki će biti životni vijek Tiangonga-1. Prema Kineskim navodima nakon toga nas očekuje lansiranje druge, modificirane inačice male svemirske postaje a zatim i velike, klase nekadašnje Ruske svemirske postaje MIR s više spojnih mjesta što bi omogućilo permanenti boravak Kineza u svemiru. Put oko Mjeseca i slijetanje na Mjesec negdje oko 2020. godine te istovremeno egzistiranje velike, višemodulne svemirske postaje Kinezi promatraju kao dva međusobno nezavisna projekta koji se razvijaju svojim tijekom. U međuvremenu nam slijede nove robotičke „dalekoistočne" misije oko Mjeseca, spuštanje landera i rovera na njegovo tlo i povratak kapsule s uzorcima Mjesečeve materije na Zemlju.
Simulacije svemirskih misija u vodenim bazenima kineskih astronauta |
Poneki su mediji polugodišnje kašnjenje Kineskog svemirskog programa odmah doveli u vezu s otkazom američkog programa Constellation koji je imao za cilj amerikance vratiti na Mjesec. No prava je istina kako „kosooki" s velikom pažnjom i relativno skromnim sredstvima studiozno pristupaju svakom koraku u svemirskim misijama te je ovih par mjeseci svojevrsna inženjerska kočnica da se ne brza u najopasnijoj čovjekovoj djelatnosti - istraživanju svemira. Kina je nedavno oformila drugi astronautski odred s pet muškaraca i dvije žene te pristupila izgradnji četvrtog po redu velikog svemirskog centra..