Astronautika: misije

Osnov nove ruske svemirske postaje sasvim sigurno će činiti veliki modul klase "Zvezda"

Ruska svemirska agencija (Roscosmos) namjerava uskoro predložiti vladi projekt izgradnje nove, niskobuđetne svemirske postaje u Zemljinoj orbiti kao suport ljudskim misijama k Mjesecu i Marsu.

Alexei Krasnow, direktor pilotiranih svemirskih misija Roscosmos-a, izjavio je za medije kako će uskoro nastupiti novo vrijeme u svemirskim istraživanjima. Rusija prednjači u konstruiranju i korišćenju svemirskih stanica. Planirane misije za slijetanje na Mjesec, izgradnja Mjesečevih baza kako na njegovom tlu tako i u orbiti, te aspiracije prema Marsu nisu moguće bez kvalitetne potpore u vidu svemirskih postaja.

Krasnow ističe kako Roscosmosu sada slijedi pravna i financijska bitka za ostvarenje ovog projekta, no ne sumnja da će vlada imati sluha za svemirska istraživanja. Rusko gospodarstvo prevazišlo je krizu iz devedesetih i ukoliko bude političke volje Rusija može uzeti primat na praktično svim područjima ljudskih svemirskih misija koje nas očekuju u narednim godinama i desetljećima. Međunarodna svemirska postaja (ISS) još uvijek nije kompletirana, a početni moduli stari su desetak godina. Originalnim planom bilo je predviđeno da se ISS koristi do 2015. godine no svima je jasno kako će se ona koristiti najmanje do 2020. godine. To se vrijeme poklapa s planiranim misijama k Mjesecu, ali u tom trenutku dijelovi ISSa biti će stari i preko dvadeset godina i s upitnom tehničkom ispravnošću. S druge strane međunarodna suradnja uključuje i organizacijsko-tehničke probleme, usprkos disperziji troškova na više država ili organizacija.

Samostalna Ruska svemirska postaja temeljila bi se na već iskušanoj tehnologiji iz programa Saljut, MIR i ISS. Obzirom na njenu primarnu namjenu suporta pilotiranih letova k Mjesecu, tehnološki bi bila znatno jednostavnija od ISSa a time višestruko jeftinija od ISSa. Nekoliko osnovnih modula bilo bi moguće izgraditi i lansirati u svega par godina. Ipak konačna odluka o novoj ljudskoj nastambi oko Zemlje neće biti samo stvar političke već i tehnološke odluke.

Ovisno o tome koje će se generacije svemirskih brodova koristiti za let k Mjesecu, sadašnji Sojuz u raznim inačicama ili moderniji Kliper, nova će stanica svakako morati biti dimenzionirana i za prihvat Europskih, Kineskih i Američkih, a u konačnici i Indijskih svemirskih brodova. Plan leta k Mjesecu podrazumijeva lansiranje svemirskog broda s posadom do orbite i njegovo pristajanje na svemirsku postaju. Drugom raketom lansira se raketno-logistički modul za suport leta do Mjeseca i natrag. Ove se dvije letjelice spoje u orbiti, a zatim se kreće prema Mjesecu, ulazi u njegovu orbitu i vrši slijetanje na Mjesečevo tlo. Kolonizacija Mjeseca svakako pretpostavlja i manju svemirsku postaju oko našeg prirodnog satelita te stalnu ljudsku bazu na njegovom tlu.

Roscosmos uskoro planira i samostalnu robotičku misiju istraživanja Mjeseca koja će između ostalog uključivati i 12 penetratora koji će se s letjelice ispaliti na njegovo tlo te tako stovriti mrežu seizmičkih postaja na Mjesecu.