Velike riječi i obećanja, rezultati osjetljivi i vidljivi
Trideset je i koja godina života naše Domovine, Republike Hrvatske. Mnoštvo je projekata, stvari, događanja, ljudi u tom vremenu prodefilirano našim Istarskim mikrokozmosom. Jedna je stvar ciklički u fokusu, iako nam se čini poput Letećeg Holandeza; Moderna željeznička infrastruktura. Od „samo što nije” probijena željeznička cijev kroz Učku u prvim trenutcima Tuđmanovog presjednikovanja kada su na lokalitet nesuđenog proboja netom prije dovezeni strojevi za potrebe snimanja tv ekipe. Sve do dnevno-političkih, ili čak poludnevno-polupolitičkih nadglasavanja kako smo tik pred tim velikim korakom proboja tunela i modernizacije cijele infrastruktutre. Nanovo nam obećavaju toliko puta prežvakane stvari.
Istina je jedna; Svi mi jasno osjećamo i vidimo tu suvremenu željeznicu u Istri danas. Uživamo u blagodati uništavanja donjeg postroja automobila kada njime prijeđemo preko pružnih prijelaza na našim cestama. Ludilo, ni dan danas nismo u stanju osigurati kvalitetan pružno/cestovni prijelaz, al zato o filozofiranju na temu željeznice nema kraja. Načekat ćemo se svi skupa još popriličan broj godina.
I tako dok mi čekamo makar normalne pružno/cestovne prijelaze od kojih nam automobili neće stradavati, negdje drugdje na svijetu ljudi razmišljaju o željezničkoj infrastrukturi Mjesecu i Marsa. Siguran, stabilan i kapacitetan prijevoz ljudi i tereta s jedne točke na drugu u nezemaljskim uvjetima razvija se kao koncept željezničke infrastrukture stotinama tisuća kilometara, odnosno desecima milijuna kilometara daleko od našeg Poluotoka, Istre.
Amerikanci, europljani, kinezi, rusi, indijci u narednom vremenu na Mjesecu namjeravaju imati svoje stalne istraživačko-gospodarske baze. NASA je prošle godine (kolovoz 2023.) u sklopu Artemis projekta (povratak ljudi na Mjesec) postavila zadatak izrade studije transportnog sustava koji bi osigurao potrebe života i rada (rudarenja) na Mjesecu (LunA-10). Tvrtka Northrop Grumman predložila je željeznički sustav koji bi se na Mjesecu gradio uz pomoć strojeva dijelom izrađenih na Zemlji a dijelom izrađenih na Mjesecu (3D print specijalnih plastika i tekućih metala). Materijal za Mjesečevu željeznicu uzimao bi se direktno sa samog Mjeseca, obzirom je dopremanje „ama baš svega” s Zemlje neisplativo, neodrživo.
Željeznička pruga koja će na Mjesecu povezivati američku i rusku bazu, kinesku i indijsku, europsku i sve njih zajedno nije utopija. Ljudi će prema svemu sudeći na Mjesec još i prije kraja ovog desetljeća. Ovaj puta dolazimo da ostanemo, a ostanak znači kako se kolonizatori moraju moći samodostatno održavati daleko od majke Zemlje.
Na kraju kakve veze imaju željeznice u Istri s početka teksta sa željeznicama na Mjesecu. Nikakve, one u Istri i dalje su u sferi fantazije, a one na Mjesecu prelaze u realnost.