Astronautika: misije

 

Jučer, u 17.11 h po našem vremenu, iz Postaje Svemirskih snaga (Sjedinjenih Država) Cape Canaveral, SpaceX-ovom raketom Falcon 9, je lansiran ESA-in opservatorij Euclid. Sada slijedi tridesetak dana dugo putovanje do druge Lagrangeove točke sustava Sunce-Zemlja, one iste oko koje obigrava puno poznatiji Svemirski teleskop James Webb. Ako sve bude u redu, Euclid bi iz L2 trebao opservirati barem šest godina, mjereći oblike, veličine i udaljenosti mnoštva galaktika, a sve s ciljem da se bolje shvati tamni svemir: tamna tvar i tamna energija... ma što one bile.

Euclid looking into the Universe

To je prije svega kozmološka misija, koja traži odgovore na fundamentalna pitanja, ali siguran sam da će i astrofizičari koji proučavaju galaktike, njihov nastanak u ranom svemiru i razvoj u međuvremenu, koje zanima kako se u tim objektima plin i prašina pretvaraju u zvijezde i planete, koji žele doznati kako se oblikuju galaktičke skupine, jata i superjata, biti oduševljeni izuzetno preciznim podacima koje će im podariti Euclid. Ako je suditi po uspjehu jednog drugog ESA-inog svemirskog teleskopa, fantastične Gaije, i Euclid bi nas trebao ostaviti bez teksta. Zapravo, ta će se dva instrumenta jako fino nadopuniti: Gaia iznimnom preciznošću premjerava našu galaktiku, a Euclid će to učiniti s ostatkom svemira.

Euclid se neće baviti onim dijelom neba na kojemu je puno materijala Mliječnog Puta, već će skenirati oko jednu trećinu nebeske površine (oko 15 tisuća kvadratnih stupnjeva) koja je na drugoj strani. Promotrit će oko 10 milijardi izvora svjetla, točnošću 50 puta većom od one koju se može ostvariti teleskopima na površini Zemlje. Većina crvenih pomaka će biti određena fotometrijski, mjerenjem intenziteta svjetla iz dalekih izvora registriranog kroz barem 7 različitih filtera*, ali Euclid će izmjeriti i spektroskopske (tj. puno preciznije) crvene pomake za barem 30 milijuna objekata. To će omogućiti izradu prvorazredne prostorne karte promatranog dijela svemira.

Video na sažet način prikazuje jučerašnje polijetanje Falcona 9, s Euclidom u teretnom prostoru, te slijetanje prvog stupnja iste rakete, bez Euclida. Odvajanje opservatorija od gornjeg stupnja možete pogledati ovdje: 

https://youtu.be/xvB07BKS6GI. Vidimo iz toga drugog videa da je do odvajanja došlo na visini od oko 5800 km!

ESA/SpaceX / SciNews

______

* Tu će Euclidu pomagati i teleskopi na tlu.


Preuzeto sa FB


  

Zoran Knez
Author: Zoran Knez
Author: Zoran Knez Knez uglavnom prevodi Nasine članke koji se mogu naći na AstroMosor https://bit.ly/3Y8ypOX i njegovom fejsu https://bit.ly/3juPy6C

Zadnji tekstovi:


Komentari

  • Liv said More
    ... 22 sati ranije
  • polux11 said More
    Mogli bi da angažuju preživele... 2 dana ranije
  • Небојша said More
    Čisto teoretski gledano kolko bi... 2 dana ranije
  • Baki said More
    Uvek interesantna tema. Moguće je,... 3 dana ranije
  • Aleksandar Zorkić said More
    Baki wrote:
    ...Možda će nove činjenice naterati...
    3 dana ranije

Foto...