Astronautika: misije

Korejski poluotok već je desetljećima, umjetnom političko-vojnom podjelom, predmet dnevnih vijesti iz svijeta. Hrana, tenkovi, podmornice, brodovi, avioni, rakete..stalno se nalaze u labilnoj ravnoteži umanjene kopije globalnog "hladnog rata" na dalekoistočnom poluotoku.

Sredinom ovog tjedna, u srijedu 09:52 po našem vremenu, samo osam minuta prije planiranog lansiranja "Korea Space Launch Vehicle-1" došlo je do otkaza sustava za kontrolu i ispuštanje goriva te je odbrojavanje za lansiranje moralo biti prekinuto! Naknadno pristigle informacije spominju i otkaz dijela programskog paketa, no točan uzrok odgode još nije objavljen.

Lee Joo-Jin voditelj Južnokorejskog Aerospace Research Institute za medije je izjavio samo kako se radi o otkazu tehničke prirode te kako će se nakon konzultacija s Ruskim inženjerima naknadno odrediti novi datum lansiranja Južnokorejske raketne uzdanice.

Prema snimcima s lansirne rampe očigledno je došlo do nekontroliranog curenja raketnog goriva i padu pritiska u rezervoaru, što je uzrokovalo automatsku reakciju računala za nadzor u smislu otkaza lansiranja. Pri ovakvim slučajevima, u najboljem se slučaju raketu može osposobiti za nekoliko dana. Obzirom da Južnokorejski znanstvenici u raketnoj utrci s svojim sjevernokorejskim kolegama žele čim prije vlastitim snagama i s vlastitog teritorija lansirati satelit u Zemljinu orbitu, pored čistih tehničkih problema moguće su i greške ljudskog osoblja kojem ponestaje vremena. Naime u ovoj priči treba imati na umu i uspjehe sjevernokorejskih raketaša. Država koja prije lansira raketu i satelit u orbiti ostvaruje veliki propagandni usjeh nad susjedom! Sjevernije, s druge strane bodljikave žice raketa Taepodong-2 imala je svoju skoro u cijelosti uspješnu premjeru! Zanimljivo je usporediti medijsko ratovanje "demokratskog" zapada i "nedemokratskog" istoka oko ove rakete. Kao da nije svejedno tko posjeduje rakete sposobne za interkontinentalni let. To što one usput mogu nositi i atomske bojeve glave ionako spada u manire "lijepog ponašanja" svemirskih tehnologija. Ne treba smetnuti s uma kako su svemirsku eru obilježili upravo vojni projekti i njihov medijski učinak na "suprotnu" stranu.

Seoul je dosad direktno investirao preko 500 milijuna USD u svemirski program! Raketa čija visina dostiže gotovo 35m a sposobna je u orbitu ponjeti više od stotinu kg korisnog tereta ponos je aeronautičkih inženjera s južnije strane poluotoka. Osim rakete tamošnji su znanstvenici konstruirali i maleni eksperimentalni satelit za nadzor atmosfere i oceana, mase 100-tinjak kg kojeg bi ova raketa već u prvom lansiranju trebala ponjeti u svemir.
Zanimljivo je spmenuti i kako se južnokorejci u svojem svemirskom programu gotovo u cijelosti oslanjaju na Rusku potporu! Amerikanci im ju zbog svoje politike zaštite visokorizičnih tehnologija nisu htjeli ustupiti.

U svemiru ima deset satelita (koji većim ili manjim dijelom potječu) iz Južne Koreje. Svi su oni lansirani raketama nosačima drugih svemirskih agencija, a odnedavno imaju i prvog sunarodnjake u svemiru.

Plan da se 2020. oko Mjeseca pošalje robotička letjelica a pet godina kasnije na njegovo tlo spusti robotička letjelica već su u tijeku tehničke operacionalizacije..