Posljednjeg dana avgusta završava ljeto prema meteorološkoj podjeli godišnjih doba.  Očima meteorologa tijekom godine izmjenjuju se četiri godišnja doba; proljeće, ljeto, jesen i zima. Njihovi početci i završetci razlikuju se od „uobičajne“, astronomske, podjele godišnjih doba. Tako prema meteorolozima proljeće traje od 1. marta do 31. maja, ljeto od 1. juna do 31. avgusta, jesen od 1. septembra do 30. decembra a zima od 1. januara do 28. (29.) februara. Ovakva podjela godišnjih doba nije učinjena poradi nekih posebnih meteoroloških razloga već zbog praktičnih razloga jednostavnije, preglednije, obrade i analize podataka.

Unazad nekoliko dana noći i jutra su postala osjetno hladnijima, večernji sumrak dolazi ranije, kišne oborine omogućile su biljkama, životinjama i ljudima predah od ljetnih vrućina. Najtoplije razdoblje godine pomalo je iza nas. Ukoliko vam se ovakva podjela godišnjih doba više dopada proslavite danas zadnji dan ljeta. Pravi obožavatelji „sunca i mora“ zasigurno će ljeto produžiti najmanje do 22. septembra kada ono završava prema astronomskim parametrima koji su utemeljeni na događanjima nebeske mehanike.

Osim meteorološke i astronomske postoji i klimatološka podjela godišnjih doba. Ona potencira zimu i ljeto kao primarna, te proljeće i jesen kao sekundarna (prijelazna, kratka) godišnja doba.