Najhladnije razdolje je iza nas, prvog dana marta ulazimo u meteorološko proljeće.

Znamo da se tijekom godine izmjenjuju godišnja doba. Naučili smo kada ona počinju i završavaju. No osim općepoznate astronomske, postoji i meteorološka te klimatološka rasčlamba godišnjih doba. Na astronomsko proljeće pričekati ćemo još tri tjedna no gledano s aspekta meteorološke znanosti ono počinje prvog dana mjeseca marta!

Načelno možemo reći kako je svako godišnje doba vremenski period od oko tri mjeseca, ali s razlikom početka i završetka ovisno da li ih promatramo kroz „naočale“ astronoma, meteorologa ili klimatologa. Kako god, čini se da je razdoblje najvećih hladnoća upravo prošlo. Prema aktualnim meteorološkim prognozama slijedi nam razdoblje nešto toplijeg vremena. Naspram bure i cijelodnevnih temperaturnih minusa prvi dan marta zaista nam se može činiti kao prvi dan proljeća. Podjela godišnjih doba očima meteorologa izgleda ovako; proljeće traje od 01.marta do 31. maja, ljeto od 01. juna do 31. avgusta, jesen od 01. septembra do 30. novembra a zima od 01. decembra do 28. (29.) februara.

Ukoliko vam se ova podjela godišnjih doba više dopada, sutra, prvog dana marta, slobodno proslavite kao prvi dan proljeća, nitko vam neće zamjeriti. Ipak, imajte na umu kako je takva podjela načinjena iz čisto praktičnih razloga lakše obrade i analize podataka te da ne odgovara stvarnom stanju na terenu, odnosno raspodjeli temperature na godišnjoj razini. Klimatološka podjela je još kompliciranija ali i najrelevantnija. Ona pretpostavlja dva osnovna godišnja doba (ljeto i zima) te dva prijelazna, kratka godišnja doba (proljeće i jesen), o tome nekom drugom prilikom.