Odgovor na pitanje Draška Dragovića: da li je u daljim događajima moguće da se nekako ugrozi rad Međunarodne orbitne stanice? Da li bi Duma mogla da zbog nečega potegne takav potez?

Ne očekujem da će Rusi odgovoriti na američke provokacije. To se itekako odnosi na MKS, reč je o unikatnom programu koji je potreban svim stranama.

iss-unutrasnjost
Unutrašnjost Stanice

Koristeći Ukrajinu kao povod, SAD žele da nanesu što je moguće više štete Rusiji, iznad svega ekonomske. I ne prezaju da u tim igrama oštete i druge zapadne države, bitno je da ruske rakete sa zapadnim satelitima lete što manje.

Amerikanci udaraju tamo gde čak i na prvi pogled izgleda da su njihovi nacionalni interesi ugroženi. Na primer, juče je Federalni sud potraživanja SAD naložio američkim kompanijama koje se bave proizvodnjom raketno-kosmičke tehnike da ne smeju da od Rusije kupuju bilo kakve tehnologije.

Na spisku kompanija je ULA (United Lunch Allience), koju su formirale dve vodeće američke kompanije u svetu gradnje satelita i raketa Lockheed Martin i Boeing. Kao što se zna, ULA korsiti ruske motore na prvim stepenima raketa-nosača Atlas 5. Takodje, tu je i kompanija OSC čija raketa Antares takodje koristi ruske raketne motore.

Medjutim, i ULA i OSC imaju na lageru dovoljno ruskih raketnih motora RD i NK za nekoliko sledećih godina. Takodje, to je u skladu se dobro znanom politikom Kongresa još iz vremena pre Ukrajine. Kongres je već zatražio da se ispita mogućnost izgradnje američkog raketnog motora u periodu od pet godina koji će koristiti RN Atlas.

Tu je zanimljiva ekonomska logika, budući da će takvi američki raketni motori još uvek biti barem 50% skuplji od onih iz ruskog “Energomaša”, kome će medjutim biti nanet mnogo teži udarac (naravno, ako se ne pojave projekti kao što je ruska super-raketa).


Novi vid američkih “kosmičkih” sankcija prema Rusiji


 

Grujica Ivanović
Author: Grujica Ivanović
Menadžer planiranja električnih mreža u australijskoj kompaniji Ergon Energy, magistar elektrotehnike. Napisao je veliki broj članaka iz oblasti istraživanja kosmosa koji su objavljeni u časopisima "Galaksija", "Front", "Duga", "Planeta", "Astronomija", "Astronomski magazin", Spaceflight i “Vasiona”, i u dnevnim listovima "Politika", "Večernje novosti" i "Srpska reč". Takođe, u časopisu Power Transmission and Distribution objavljuje stručne tekstove iz elektrotehnike. Pre odlaska u Australiju radio je u EPS/"Elektrokosmet", dok je na RTV Priština uređivao televizijske emisije “Horizonti nauke” i “Ekološki krug”. Autor je dve knjige iz kosmonautike: "Kosmički vremeplov" (1997, BIGZ, Beograd) o prvim programima čovekovog leta u kosmos i "Salyut: The First Space Station - Triumph and Tragedy" (2008, Springer-Praxis, London-New York) o tragediji posade prve orbitalne stanice "Saljut". Jedan je od inicijatora projekta prvog srpskog veštačkog satelita "Tesla-1". Član je Britanskog interplanetarnog društva i Instituta inženjera Australije.

Zadnji tekstovi:


Komentari

  • Baki said More
    Teks ima drugi akcenat, ali, svejedno,... 2 dana ranije
  • Miško said More
    Odličan text! 3 dana ranije
  • Siniša said More
    To je tačno. Kad je reč o centru mase,... 4 dana ranije
  • Duca said More
    Pa ako postoje one "mini crne rupe" to... 4 dana ranije
  • Baki said More
    21.03.2024. - "Razlog je identificiran,... 6 dana ranije

Foto...