Ove nedelje smo se upoznali sa kandidatima najnovije grupe budućih ruskih kosmonauta (grupa 2012.) koja za mesec dana počinje program osnovne obuke u Gagarinovom centru za pripremu kosmonauta (CPK) u Zvezdanom gradu. Evo ostalih vesti o osvajačima kosmosa.

Izmene u grupi astronauta NASA-e

Posle gašenja programa “Spejs šatl” mnogi astronauti NASA-e su odlučili da napuste američku kosmičku agenciju. Ove godine je pet astronauta-veterana napustilo NASA-u.

Prvo su astronaute grupe 1998. Kenet Hem i Nikolas Patrik marta ove godine otišli iz NASA-e. Hem je 2008. bio pilot misije STS-124 (“Diskaveri”), a zatim je maja 2010. komandovao šatlom “Atlantis” (STS-132). Do napuštanja NASA-e radio je kao menadžer u Džonsonovom kosmičkom centru (JSC) u Hjustonu.

1 2

Nikolas Patrik je takodje dva puta leteo u kosmos, kao specijalista u misijama STS-116 i STS-130.

Juna 2012. NASA-u napuštaju Mark Polanski i Stefan Robinson. Polanski je astronaut od 1996. U periodu 2001-2009. obavio je tri kosmička leta, ukljužujući dva u kojima je komandovao šatlovima “Diskaveri” (STS-116) i “Endevor” (STS-127).

3 4

 Stefan Robinson je veteran četiri šatl-misije. Astronaut od 1994. Robinson je leteo u misijima STS-85 (1997.), STS-95 (1998.), STS-114 (2005.) i STS-130 (2010.). Posle toga je radio kao jedna od menadžera u NASA-i, dok je sada profesor mehanike na Kalifornijskom univerzitetu.    

Pored Hema, Patrika, Polanskog i Robinsona, svoj kosmički skafander je obesio o zid i veteran misije STS-131 (“Diskaveri”), astronaut Džejms Daton. On je imenovan za jednog od menadžera NASA-e u JSC u Hjustonu.

5-7

Konačno, Pegi Vitson koja je od oktobra 2009. rukovodila grupom američkih astronauta u JSC, prepustila je to mesto astronautu Robertu Benkenu. Posle odluke da se 2015/16. obavi jednogodišnja misija na MKS, Vitsonova je spomenuta kao američki kandidat ove posade, ali je pre nekoliko nedelja objavljeno da će NASA ipak imenovati nekog drugog.

Sve u svemu, posle ovih promena, NASA ima 54 aktivna astronauta.

Valjkov i Kondratjev nisu više kosmonauti

Pukovnik Kontantin Valjkov (1971.) je zbog zdravstvenih razloga oslobodjen dužnosti kosmonauta CPK. Ubrzo posle toga, načelnik CPK Sergej Krikaljov je imenovao Valjkova za jednog od instruktora Centra u Zvezdanom gradu. Time je jula 2012. Valjkov napustio odred ruskih kosmonauta, pre nego je uspeo da obavi ijedan kosmički let.

Valjkov je pristupio pripremama za letove u kosmos 1997. i više od deset godina proveo u različitim grupama kosmonauta koje su se pripremale u okviru programa MKS. Konačno, marta 2010. imenovan je za člana osnovne posade misije MKS-31/32. Medjutim, godinu dana kasnije odstranjen je iz posade jer nije uspeo da smanji kilograme.    

8 9

Dok je odluka o odstranjivanju Valjkova iz grupe ruskih kosmonauta bila očekivana, kao grom iz vedra neba je odjeknula vest da je veteran Dmitrij Kondratjev (1969.) samovoljno odlučio da napusti CPK! Naime, posle prebacivanja CPK iz Vazduhoplovnih snaga (VVS) pod okrilje civilnog “Roskosmosa”, svi kosmonauti koji su imali status vojnih pilota, su prebačeni u rezervni sastav, ili prostije rečeno odstranjeni iz VVS. Svi vojni kosmonauti su odmah posle prisilnog “penzionisanja” prebačeni u CPK, ali kao civilni kosmonauti. U stvari, svi osim Kondratjeva. Za razliku od ostalih kosmonauta koji su ranije bili na spisku VVS a potom prešli u CPK, Kondratjev nije hteo da podnese zahtev za prelazak i time i oficijelno, krajem jula 2012. napustio grupu kosmonauta “Roskosmosa”. Prešao je u jednu privatnu kompaniju koja se bavi proizvodnjom telekomunikacione opreme.  

Kondratjev je postao kosmonaut (bolje rečeno kandidat za kosmonauta) 1997. Samo godinu dana posle završetka osnovne obuke imenovan je u jednu od rezervnih posada MKS, ali je tek gotovo posle deset godina (2010/11.) dobio priliku da učestvuje u misiji MKS-26. Odmah po povratku sa Kosmičke stanice, Kondratjev je imenovan za komandanta misije MKS-41/42 planirane da krene septembra 2014. Posle njegovog odlaska, kosmonaut veteran Aleksandar Samokutjajev je imenovan za komandanta ove misije.        

Zbog godina, pojedini iz prve grupe kineskih tajkonauta neće leteti u kosmos

10

Prvi kineski tajkonaut Jan Li Vei je izjavio da je sasvim moguće da pojedini iz prve grupe kineskih kosmonauta, zbog godina starosti neće moći da ostvare svoj san – da lete u kosmos. On je pojasnio da je ritam kosmičkih letova od njegove istorijske misije pre devet godina bio nedovoljan da u kosmos poleti veći broj takonauta.

Li Vei se nada da će u godinama koje dolaze učestanost kineskih kosmičkih letova povećavati, tako da će svi tajkonuati druge grupe leteti u orbitu i to po nekoliko puta. Takodje, on se nada da će se pomerati granica starosti budućih osvajača kosmosa i da će uskoro leteti i 70-godišnjaci.    

Istovremeno, njegova koleginica iz Departmenta za program kineskih pilotiranih kosmičkih letova (CMSEO) U Pin je izjavila da će u skorijoj budućnosti, pored profesionalnih vojnih pilota, Kini biti potrebni i kosmonauti različitih profesija, kao na primer ižnenjeri i naučnici. Ona je takodje obelodanila planove Kine da će se kandidati za buduće tajkonaute birati ne samo iz matice (Kine), već i iz kineskih država Hongkong, Makao i Tajvan.      

Prva grupa od 14 kineskih tajkonauta je odabrana 1998. i broji isključivo vojne pilote. Dvojica iz ove grupe (Jan Li Vei i Žai Či Gan) su prevedeni u status menadžera, dok ostali već polako dolaze do starosne granice od 50 godina koja se smatra granicom za letove u kosmos. Zbog toga je 2010. odabrana druga grupa tajkonauta od sedmoro ljudi – pet muškaraca i dve žene.  

Kina je do sada obavila četiri pilotirane misije. U prvoj učestovao je jedan tajkonaut, u drugoj dva, dok su u trećoj i četvrtoj koja je obavljena juna 2012. učestovala po tri tajkonauta. Ukupno, do sada je u kosmos letelo osmoro takonauta – sedam muškaraca i jedna žena (Liu Jang). Medju njima je samo jedan (Czin Hai Pen) obavio dve kosmičke misije.  

Povratak Dukea i odlazak De Vina

Španski astronaut Pedro Duke (1963.) se vratio medju astronaute Evropske kosmičke agencije (ESA). Zanimljivo, iako se to desilo pre godinu dana ESA je tek nedavno obelodanila povratak veterana Dukea u njene redove.

Pedro Duke je maja 1992. odabran kao član druge grupe astronauta ESA-e. Obavio je dve kosmičke misije. U jesen 1998. leteo je na šatlu “Diskaveri” (STS-95), a oktobra 2003. proveo je osam dana na MKS za vreme misije “Sajuz TMA-3/2”.

Duke je napustio grupu astronauta oktobra 2006. i radio je kao direktor privatne kompanije DMI koja se bavi proizvodnjom sistema daljinskog osmatranja zemljine površine sa veštačkih satelita.  

Po povratku u ESA Duke je naznačen za rukovodioca Minhenskog Centra kontrole leta evropskog modula “Kolumbus” koji leti u sastavu MKS. Njegov povratak medju astronaute naravno znači da će Duke biti imenovan u neku od budućih posada MKS.

Jedan veteran se vratio natrag u ESA-u, dok je drugi napustio pripreme evropskih astronauta. General vazduhoplovnih snaga Belgije Frank De Vin (1961.) je napustio grupu astronauta ESA i od avgusta 2012. rukovodi Evropskim centrom astronauta u Kelnu. Centrom je do imenovanja De Vina rukovodio francuski astronaut Mišel Tonini koji je novembra 2011. otišao u penziju.

De Vin je pre nego je postao astronauta (januar 2000.) leteo na nekoliko tipova borbenih aviona NATO-a i naŠalost učestvovao u bombardovanju Srbije.

Obavio je dve kosmičke misije ukupnog trajnja 198 dana. Prvo je bio u četvrtoj posadi posete MKS (2002.), a zatim tokom dugotrajne misije MKS-20/21. Tada je postao prvi astronauta ESA-e koji je komandovao Kosmičkom stanicom.

Posle odlaska De Vina, u grupu astronauta ESA broji 14 ljudi – osam veterana i šestoro novih astronauta koji su odabrani 2009.

11 12

Robert Tirsk napustio Kanadsku kosmičku agenciju

13Astronauta Kanadske kosmičke agencije (CSA) Robert Tirsk (1953.) je avgusta 2012. i prešao da radi u nacionalnom Institut zdrave hrane u Otavi.

Tirsk pripada prvoj grupi od šest kanadskih astronauta koja je odabrana za misije na spejs šatlu decembra 1983. Kao poslednji iz ove grupe, Tirsk je proveo više od 28 godina u CSA.

Tirsk je obavio dva kosmička leta. Prvo je u leto 1996. učestvovao u 17-dnevnoj misiji STS-78 šatla “Kolumbija”, da bi 13 godina kasnije, od maja do decembra 2009. leteo na Kosmičkoj stanici u misiji MKS-20/21. Ukupno je proveo 204 dana u kosmosu.

Odlaskom Tirska, u grupu astronauta CSA ostalo je još četvoro ljudi – veterani Kristofer Hatfild (koji u decembru leti na MKS) i Žuli Pajet (oboje iz grupe 1992.) i Džeremi Hansen i Dejvid Sen-Žak iz poslednje grupe kanadskih astronauta 2009.

 

Grujica Ivanović
Author: Grujica Ivanović
Menadžer planiranja električnih mreža u australijskoj kompaniji Ergon Energy, magistar elektrotehnike. Napisao je veliki broj članaka iz oblasti istraživanja kosmosa koji su objavljeni u časopisima "Galaksija", "Front", "Duga", "Planeta", "Astronomija", "Astronomski magazin", Spaceflight i “Vasiona”, i u dnevnim listovima "Politika", "Večernje novosti" i "Srpska reč". Takođe, u časopisu Power Transmission and Distribution objavljuje stručne tekstove iz elektrotehnike. Pre odlaska u Australiju radio je u EPS/"Elektrokosmet", dok je na RTV Priština uređivao televizijske emisije “Horizonti nauke” i “Ekološki krug”. Autor je dve knjige iz kosmonautike: "Kosmički vremeplov" (1997, BIGZ, Beograd) o prvim programima čovekovog leta u kosmos i "Salyut: The First Space Station - Triumph and Tragedy" (2008, Springer-Praxis, London-New York) o tragediji posade prve orbitalne stanice "Saljut". Jedan je od inicijatora projekta prvog srpskog veštačkog satelita "Tesla-1". Član je Britanskog interplanetarnog društva i Instituta inženjera Australije.

Zadnji tekstovi:


Komentari

  • Boris Saksida said More
    Dragane,....baš lepo!A Marino.....baš... 2 sati ranije
  • Boris Saksida said More
    Ko bi sve to (barem malo!)... 2 sati ranije
  • Boris Saksida said More
    R.I.P. 2 sati ranije
  • Neđo said More
    Čovjek na Mjesecu do kraja ove decenije... 13 sati ranije
  • Dragan Tanaskoski said More
    Srbija je u malo boljoj situaciji od... 18 sati ranije

Foto...