Kosmonautiku aktivno pratim od 1973/74. Naravno, bilo je velikih (i tragičnih) neuspeha i pre toga, i tada i posle toga, ali ovakvu seriju neuspešnih lansiranja u tako kratkom periodu ne pamtim - od jula 2011. četiri katastrofe! Kod svih ovih neuspeha zajedničko je da je do problema dolazilo u završnoj etapi lansiranja, tokom rada trećeg stepena RN, ili pre ili za vreme rada potisnog raketnog bloka u cilju prelaska korisnog tereta na višu orbitu. To su tehnologije i operacije koje su osvojene pre nekoliko decenija.

pleseck-RN

Na primer, raketni motor trećeg stepena RN "Sajuz U" RD-0110, koji je zatajio tokom lansiranja "Progresa M-12M" je projektovan u periodu 1963-67. Izgrađen je u Konstruktorskom birou KBHA pod rukovodstvom legendarnog konstruktora Semjona Kosberga, jednog od bliskih saradnika Sergeja Karaljova. Motor je prvi put korišćen oktobra 1965. i do sada je leteo vrlo uspešno preko 1200 puta na svim raketama serije "Sajuz" i "Molnija". 

Pravo je čudo da Rusija nije izgubila neku od posada, jer su u tom periodu bila dva lansiranja kosmičkih brodova "Sajuz TMA" pomoću RN iz iste porodice "Sajuz". Istina, RN "Sajuz 2.1b" koja je izgubljena za vreme lansiranja satelita "Meridijan" pripada novijoj seriji raketa tipa "Sajuz" (tzv. "Sajuz-2") sa motorom RD-0124 na trećem stepenu koji je 2001. razvijen na bazi starog motora RD-0110.

Na vrhu njenog trećeg stepena se nalazi potisni blok "Fregata" sa korisnim teretom. "Fregata" je, po svemu sudeći zatajila tokom lansiranja aparata "Fobos-Grunt". RN "Sajuz 2.1b" je prvi put lansirana 2008. i do sada je imala "samo" pet lansiranja - sva uspešna.

Identična raketa je korišćena tokom prvog lansiranja iz Gvajanskog kosmičkog centra u Kuruu oktobra 2011. ove godine, dok je njena prva verzija "Sajuz 2.1a" korišćena tokom drugog lansiranja RN "Sajuz" iz Kurua koje je uspešno obavljeno 17. decembra 2011.

Pretpostavljam da će se ovaj neuspeh odraziti na planove lansiranja RN "Sajuz 2" iz kosmičkog centra u Kuruu tokom 2012. Sasvim je izvesno takođe da će se to vrlo negativno odraziti na konkurentnost ruskih raketa-nosača na kosmičkom tržištu na kome Rusija po broju lansiranja učestvuje sa 40% (mada u obrtu novca njena uloga je više nego simbolična, samo 3%, što je takođe veliki problem).

Vicepremijer Dmitrij Rogozin koji je u Vladi zadužne za rad "Roskosmosa" je od direktora ruske kosmičke agencije Vladimira Popovkina zatražio hitan izveštaj o razlozima neuspešnih lansiranja ruskih RN i planovima kako da se u budućnosti ovi problemi izbegnu. Do serije ovih neuspeha u 2011. ruske rakete su važile za najpouzdanije nosače kosmičkih aparata.

Hoće li se ovaj neuspeh odraziti na planove vezane za MKS u 2012? Kao što se zna za lansiranja transportnih brodova "Sajuz TMA-M" i teretnih brodova "Progres M-M" koriste se "stare" RN tipa "Sajuz FG" i "Sajuz U" (sa motorima RD-0110 na njihovom trećem stepenu), tako da najverovatnije neće biti odlaganja u programu lansiranja aparata prema MKS.

Posle uspešnog spajanja kosmičkog broda "Sajuz TMA-03M" sa MKS do koga je došlo 23. decembra sledeći značajan događaj je lansiranje teretnog broda "Progres M-14M" prema stanici raketom "Sajuz U" 26. januara 2012. Biće to prvo od deset lansiranja prema MKS (četiri "Sajuza TMA-M" i šest "Progresa") koja "Roskosmos" planira tokom 2012.
Bojim se da je ruska kosmonautika u dubokoj krizi iz koje će joj trebati godine, možda i decenije da se potpuno povrati. Sada ne čude vizionarske reči nedavno preminulog akademika Čertoka da će SAD i Kina, ne SAD i Rusija, u decenijama koje dolaze da igraju glavnu ulogu na kosmičkoj sceni.

Još jedan neuspešan "Sajuz"

 

Grujica Ivanović
Author: Grujica Ivanović
Menadžer planiranja električnih mreža u australijskoj kompaniji Ergon Energy, magistar elektrotehnike. Napisao je veliki broj članaka iz oblasti istraživanja kosmosa koji su objavljeni u časopisima "Galaksija", "Front", "Duga", "Planeta", "Astronomija", "Astronomski magazin", Spaceflight i “Vasiona”, i u dnevnim listovima "Politika", "Večernje novosti" i "Srpska reč". Takođe, u časopisu Power Transmission and Distribution objavljuje stručne tekstove iz elektrotehnike. Pre odlaska u Australiju radio je u EPS/"Elektrokosmet", dok je na RTV Priština uređivao televizijske emisije “Horizonti nauke” i “Ekološki krug”. Autor je dve knjige iz kosmonautike: "Kosmički vremeplov" (1997, BIGZ, Beograd) o prvim programima čovekovog leta u kosmos i "Salyut: The First Space Station - Triumph and Tragedy" (2008, Springer-Praxis, London-New York) o tragediji posade prve orbitalne stanice "Saljut". Jedan je od inicijatora projekta prvog srpskog veštačkog satelita "Tesla-1". Član je Britanskog interplanetarnog društva i Instituta inženjera Australije.

Zadnji tekstovi:


Komentari

  • Boris Saksida said More
    Dragane,....baš lepo!A Marino.....baš... 3 sati ranije
  • Boris Saksida said More
    Ko bi sve to (barem malo!)... 3 sati ranije
  • Boris Saksida said More
    R.I.P. 4 sati ranije
  • Neđo said More
    Čovjek na Mjesecu do kraja ove decenije... 14 sati ranije
  • Dragan Tanaskoski said More
    Srbija je u malo boljoj situaciji od... 20 sati ranije

Foto...