Evropska kosmička agencija (ESA) nastavlja da se širi - još deset država je dobilo status stalnog posmatrača na sednicama Agencije. Status posmatrača ESA daje onim državama za koje smatra da imaju potencijlane mogućnosti za saradnju u oblasti kosmičkih istraživanja sa ovom agencijom i, jednoga dana punopravno članstvo. Bugarska, Kipar, Estonija, Madjarska, Latvija, Litvanija, Malta, Poljska, Slovačka i Slovenija sada imaju "gostujući" status na sastanicma rukovodstva ESA.

Esahqdp
ESA - Sedište organizacije u Parizu

Očekuje se da će Poljska marta 2012. postati 20. članica ESA. Sa izuzetkom Kipra i Malta, ostale države-posmatrači su već potpisale ugovore o saradnji sa ESA, što je prvi korak ka punopravnom članstvu. Poslednja država koja je pristupila ESA-i je Češka (novembra 2008.).

ESA ima vrlo ambiciozna program kosmičkih istraživanja u gotovo svim sferama kosmonautike.

Njene letelice ili aparati razvijeni uz učešće ESA kruže oko Marsa, Venere i Saturna, istražuju asteroide i komete, prate procese u dubinama Vasione i interakcije izmedju Sunca i i Zemljine magnetosfere, analiziraju klimatske promene na Zemlji, koriste se za potrebve telekomunikacija i fundamentalnih naučnih istraživanja.

U sferi pilotiranih letova, ESA je jedan od pet stožera programa Medjunarodne kosmičke stanice (MKS). Većina modula američko-medjunarodnog segmenta je izradjeno u Evropi, dok misije automatskog teretnog broda ATV i naučno-istraživačkog modula "Kolumbus" kontrolišu stručnjaci ESA. Takodje, ESA radi na razvoju pilotirane verzije ATV.

ESA ima dugogodišnju saradnju sa SAD i Rusijom. Ima čak nagoveštaju da će servisni modul novog američkog kosmičkog broda MTPV "Orion" biti izrađen na bazi evropskog transportera ATV. Sa NASA-om, ESA već godinama radi na projektu "Ekso-Mars" (ExoMars) kojim je predviđeno postavljenja aparata u orbiti oko Marsa i spuštanje jednog rovera na njegovu površinu 2018.

U sferi saradnje sa Rusijom, sigurno je da je nedavno prvo lansiranje ruske rakete-nosača "Sajuz" iz evropskog kosmičkog centra u Kuruu jedan od najzančajnijih koraka u istoriji ESA.

Za status posmatrača ili punopravno članstvo u ESA-i nije potrebno da je država članica EU.

Nadam se da se o ovome razmišlja i u našoj Srbiji.

Grujica Ivanović
Author: Grujica Ivanović
Menadžer planiranja električnih mreža u australijskoj kompaniji Ergon Energy, magistar elektrotehnike. Napisao je veliki broj članaka iz oblasti istraživanja kosmosa koji su objavljeni u časopisima "Galaksija", "Front", "Duga", "Planeta", "Astronomija", "Astronomski magazin", Spaceflight i “Vasiona”, i u dnevnim listovima "Politika", "Večernje novosti" i "Srpska reč". Takođe, u časopisu Power Transmission and Distribution objavljuje stručne tekstove iz elektrotehnike. Pre odlaska u Australiju radio je u EPS/"Elektrokosmet", dok je na RTV Priština uređivao televizijske emisije “Horizonti nauke” i “Ekološki krug”. Autor je dve knjige iz kosmonautike: "Kosmički vremeplov" (1997, BIGZ, Beograd) o prvim programima čovekovog leta u kosmos i "Salyut: The First Space Station - Triumph and Tragedy" (2008, Springer-Praxis, London-New York) o tragediji posade prve orbitalne stanice "Saljut". Jedan je od inicijatora projekta prvog srpskog veštačkog satelita "Tesla-1". Član je Britanskog interplanetarnog društva i Instituta inženjera Australije.

Zadnji tekstovi:


Komentari

  • Boris Saksida said More
    Dragane,....baš lepo!A Marino.....baš... 2 sati ranije
  • Boris Saksida said More
    Ko bi sve to (barem malo!)... 2 sati ranije
  • Boris Saksida said More
    R.I.P. 2 sati ranije
  • Neđo said More
    Čovjek na Mjesecu do kraja ove decenije... 13 sati ranije
  • Dragan Tanaskoski said More
    Srbija je u malo boljoj situaciji od... 19 sati ranije

Foto...