Dmitry Rogozin ostavlja Roscosmos Borisovu u nimalo lakim vremenima

	Rogozin
	Borisov

Roscosmosov direktor, Dmitry Rogozin na toj se funkciji nalazio od 24.05.2018. do 15.07.2022. Njegovim dolaskom u Roscosmos trebalo je svemirski program izvući iz dijela problematike koja je dovela do nemalog broja tehničkih incidenata i neuspjeha za koje smo i mi sami uviđali da su se mogli i morali izbjeći. Koliko se u tome uspjelo a koliko je još posla ostalo da odradi novi šef Roscosmosa (Borisov) vidjeti ćemo u godinama koje slijede. Svemiru je u Rusiji dodijeljen prvorazredni državni značaj, barem je tako službeno proklamiran. Pored brojnih planova, prebogate povijesti globalna geopolitička i unutarnja ekonomska situacija dovele su do brojnih puteva koji nisu završavani ili nisu dovodili do ciljeva.  Yuri Borisov ime je koje ćemo često slušati i čitati u vremenu pred nama. 

Nekoliko mjeseci nakon početka SVO, imajući u vidu globalne promjene svijeta kakvog smo poznavali, Borisovljevo iskustvo te sada jasnu i nedvosmislenu podjelu svijeta na tkz „slobodni svijet“ (u kojem živi manje od milijarde ljudi) i „neki drugi svijet“ (u kojem živi preko šest milijardi ljudi) Roscosmos bi pod Borisovim napokon mogao krenuti u željenom putem. Oslobođen „okova“ željene (i nužne, op.a.) suradnje sa zapadom stvari će se morati strateški posložiti. Odbaciti projekte koji neće zaživjeti i/ili nisu prosperitetni a one s izvjesnom budućnošću nastaviti. Prilika je to i za bolno samootriježnjenje. Roscosmosu kronično nedostaje robotičkih misija na druge svjetove. Dok drugi svjetski igrači, čak i oni malog kalibra, šalju istraživačke letjelice oko Zemlje i diljem Sunčevog sustava u takvom rasponu aparata, gabarita, financija, mogućnosti da teško to itko može popratiti i poznavati u detalje Rusija to ne radi. Sojuz, Progres svoj posao odrađuju vrhunski desetljećima no jesu li pogodni za još par desetljeća ili na to mjesto trebaju (u dijelu ili cijelosti) zasjesti Orel i slične letjelice!? Na koncu tu je i ISS koji kao takav životno ovisi o Roscosmosu ali daje li on dovoljan benefit ili treba okrenuti novu stranicu neke nove svemirske postaje koja će biti podrška letovima u orbiti, ka Mjesecu..

 Od Borisova ne možemo već sutra očekivati čuda. Čuda ne postoje, postoji samo jasno strukturirani plan i program koji se neće revidirati svakih par mjeseci. E tada možemo očekivati dobitak za Roscosmos ali i cijelu svjetsku zajednicu u vremenu koje je pred nama. Kontrolni paket „Quo vadis Roscosmos?“ vidjeti ćemo uskoro. Ukoliko tu budu održivi programi vezani na robotičke misije ka Mjesecu, Marsu i Veneri, pokojem asteroidu ili kometi, novi pilotirani i transportni svemirski brodovi, nova svemirska postaja u orbiti oko Zemlje (eventualno i „nešto“ tog tipa oko Mjeseca) astronomski istraživački laboratoriji manjeg ili većeg tipa, brodovi (morski) za 24h komunikaciju s letjelicama u orbiti (ili postavljanje radio teleskopa te namjene na druge kontinente) tada će to biti dobar smjer. Ima tu i još (barem) jedan uvjet; davanje podrške u smislu lansiranja studentskih i istraživačkih misija nano, piko i femto letjelica odnosno potenciranje istih kako bi se u budućnosti stvorila nova baza ljudi i znanja spremnih da s elanom i financijama dočekaju sljedeća desetljeća. 

Borisov će u svom mandatu zasigurno imati i puno posla na sklapanju novih savezništava s državama koje će participirati u svemirskim istraživanjima putem vlasititih ili zajedničkih projekata. Upravo je taj segment svemirskih istraživanja sada u svojevrsnom nedorečenom okružju iako je njegov „boom“ izvjestan, realan. 

Svatko normalan se raduje novim misijama, novim podvizima čovjeka i tehnike u svemiru. Samo teško ograničeni um neće priželjkivati uspjeh nekog svemirskog programa ma odakle on dolazio i ma kakve su geopolitičke prilike aktualne. One se mijenjaju ovisno o željama i potrebama aktera što osjećamo sada u našim životima. Putem medija sadašnji prijatelj za samo par dana postaje najveći neprijatelj ali „mrkva i batina“ počesto se okrene nama naočigled. Prijateljstva i suradnje u svemiru je bilo, ima je danas i biti će je u budućnosti. Borisovljev mandat, bude li kvalitetan i potraje li barem dvije – tri godine, dati će nam odgovore na ta pitanja i nedorečenosti. Precizno, tko, što, gdje, kako, kada, s kim, s čim i zašto!