Imao sam prilike da pratim u živom prenosu mnoga lansiranja. I svako je bilo priča za sebe. Medjutim, jutrošnje lansiranje Maskove džinovske rakete-nosača “Falkon hejvi” (FH-Falcon Heavy) je dogadjaj posebne vrste.

Uspešnim lansiranjem ovog kolosa od 1400 tona Mask je zakoračio u istoriji.  

h6

h22Nikada sa američkog tla nije jedna raketa pod paralelnim pogonom 27 raketnih motora poletela u kosmos. Tri “Falkona-9”, povezana u paketu prvog stepena (dva bočna i centralni buster), su krenula danas, 7. februara 2018. (6. februara po lokalnom vremenu, u 15:45 č), sa istorijske mesečeve rampe 39A Kenedijevog kosmičkog centra, sa one iste sa koje su ljudi prvi put poleteli ka Mesecu jula 1969, bez ikakvih problema. Gledajući spektakularni snimak lansiranja, praćen muzikom Dejvida Bouvija i velikim ovacijama hiljade ljudi okupljenih na Kejp Kanaveralu, imao sam utisak kao je ovo nije prvo lansiranje jedne tako velike rakete-nosača koja će igrati veoma važnu ulogu u budućnosti. Dok je svih 27 motora “Merlin” brujalo, na visini od oko tri kilometra raketa je prešla brzinu od hiljadu kilometara na čas. A onda, na oko 70 km, dva i po minuta posle poletanja, odvojile su se dve bočne rakete, rasklopili su se stabilizatori i one su krenule dole, natrag ka Kejp Kanaveralu. A onda, pola minuta kasnije, odvojio se i centralni blok prvog stepena, aktiviran je motor drugog stepena na čijem vrhu se nalazio najneobičniji korisni teret ikada lansiran u kosmos – crveni sportski elektromobil “Tesla” sa “Starmenom” (“Zvezdanim čovekom”) za volanom - lutkom odevenom u kosmički kostim budućih astronauta “Dragona”. Ispred lutke-astronauta (ili kosmičkog reli-vozača), pored volana je natpis “Bez panike!” (Don’t Panic!).

h7

Na ekranu su se videli snimci brodskih kamera – dole su bili snimci sa dve bočne rakete, i sa Kejpom koji se približavao, gore levo je bio snimak sa kamere centralnog bustera, a desno motor drugog stepena. Snimak sa centralnog bustera je ubrzo nestao, medjutim dva bočna bustera prvog stepena su u jednom od najveličanstvenijih prizora u raketnoj istoriji, istovremeno sletela nedaleko jedno od drugog, na Kejp Kaneveralu, tačno u centar njihovih zona spuštanja (označene kao LZ-Landing Zone). Oba ova stepena su ranije već korišćena prilikom lansiranja raketa “Falkon-9”, tako da je ovo bio njihov drugi povratak sa rubova kosmosa. Za to vreme, centralni blok je promašio ploveću dron-platformu postavljenu oko 500 km od obala Floride u Atlantskom okenu. Brzinom od oko 480 km/č, centralni blok je pao na oko 100 metara od platforme, ali su stručnjaci uspeli da iz vode izvade dva od devet motora “Merlin”.

Dok su se tri raketna bloka prvog stepena vraćala na Zemlju, imali smo prilike da vidimo kako na vrhu drugog stepena “Tesla” sa “Starmenom” lagano ulazi u kosmos, sa veličanstvenim pogledom dole, na našu plavu planetu. I to je bio deo izvanrednog scenarija Ilona Maska. Tri kamere su snimale “Starmena”, jedna sa boka, druga iza glave, a treća spreda.

Osam minuta i 31 sekundu posle poletanja, motor drugog stepena je ugašen – “Tesla” je dospeo na orbitu parametara 188 x 6958km. Dvadeset minuta kasnije, u tački perigeja, motor je ponovo aktiviran, sada na pola minuta, a posle još jednog impula šest časova kasnije “Tesla” je sa svojim “vozačem” prebačen na putanju leta prema Marsu. Crveni elektromobil treba da prodje pored Crvene planete za oko šest meseci, u oktobru.

h25

Bio je ovo, za svetsku astronautiku, veliki dan, a za Ilona Maska vrata kosmosa su sada širom otvorena, dok Mars, iako nas od čovekovog spuštanja dele decenije, nikada nije izgledao tako blizu …

h8

Pogledajte još neke fotografije o ovom događaju

 

Grujica Ivanović
Author: Grujica Ivanović
Menadžer planiranja električnih mreža u australijskoj kompaniji Ergon Energy, magistar elektrotehnike. Napisao je veliki broj članaka iz oblasti istraživanja kosmosa koji su objavljeni u časopisima "Galaksija", "Front", "Duga", "Planeta", "Astronomija", "Astronomski magazin", Spaceflight i “Vasiona”, i u dnevnim listovima "Politika", "Večernje novosti" i "Srpska reč". Takođe, u časopisu Power Transmission and Distribution objavljuje stručne tekstove iz elektrotehnike. Pre odlaska u Australiju radio je u EPS/"Elektrokosmet", dok je na RTV Priština uređivao televizijske emisije “Horizonti nauke” i “Ekološki krug”. Autor je dve knjige iz kosmonautike: "Kosmički vremeplov" (1997, BIGZ, Beograd) o prvim programima čovekovog leta u kosmos i "Salyut: The First Space Station - Triumph and Tragedy" (2008, Springer-Praxis, London-New York) o tragediji posade prve orbitalne stanice "Saljut". Jedan je od inicijatora projekta prvog srpskog veštačkog satelita "Tesla-1". Član je Britanskog interplanetarnog društva i Instituta inženjera Australije.

Zadnji tekstovi:


Komentari

  • kizza said More
    Da,u pravu ste. Veoma malo znamo i više... 4 dana ranije
  • Aleksandar Zorkić said More
    AI će pomoći, ali čovek će otkriti. 4 dana ranije
  • Miki said More
    Divan tekst A.M. hvala, pitanje ??? FDa... 4 dana ranije
  • giga said More
    :-)))) Odlicno, dobro jutro AM,... 4 dana ranije
  • Mina l said More
    hvala, edikativno i informativno 6 dana ranije

Foto...