Kao što smo pisali, u jesen 2017. posle trinaest godina istraživanja Saturna sa orbite, kosmički aparat “Kasini” (Cassini) će završiti ovu unikatnu misiju. “Kasini”, koji će do tada istraživati Titan i prstenove Saturna, će sredinom septembra 2017. uleteti u gustu i veoma aktivnu atmosferu ove džinovske planete. 

Cassini spacecraft 0

Kraj programa istraživanja Saturna - kosmički aparat "Kasini"

Istovremeno, u ovoj godini ćemo se rastati sa ruskom raketom-nosačem “Sajuz-U” koja je do sada lansirana 785 puta. U poslednje vreme, kako smo već javljali, pouzdanost ovog nosača je posle nekoliko neuspeha smanjena. Prošlog decembra problem u radu ventila za dovod tečnog kiseonika na trećem stepenu rakete “Sajuz U” su doveli do gubitka teretnog broda “Progres MS-04” krcatog veoma značajnom opremom za ruski segment Međunarodne kosmičke stanice.

Trenutno, “Roskosmosu” je preostala još samo jedna raketa iz ove serije i još uvek nije jasno hoće li sledeći teretni brod “Progres MS-05” biti lansiran ovom ili modernijom raketom “Sajuz-2.1A”. Njegovo lansiranje je planirano za kraj februara, međutim možda će u svetlu prošlog neuspeha, biti odloženo.

Pored starog “Sajuza-U”, ove godine će poslednja lansiranja obaviti i dve verzije američke rakete “Delta IV M”. Iako veoma pouzdani, nosači “Delta” koje na kosmičkom tržištu nudi kompanija ULA, su se pokazali kao veoma skupi i ne-konkurentni.

Kao što smo javili, prvo lansiranje najlakše kosmičke rakete, japanskog nosača SS-520-4 nosivosti oko 140kg za orbite maksimalne visine od 800km, nažalost završeno je pre dva dana neuspehom. Međutim, pored ove super-lake rakete, ove 2017. planirana su lansiranja još nekoliko raketa koje pripadaju klasi lakih nosača. Pored kineske lake rakete na čvrsto gorivo “Kuaj žou-1A” (Kuaizhou-1A №Y1, ili KZ-1A), nosivosti do 250kg za orbite visine od oko 500km, koja je lansirana 9. januara (to je bilo njeno tek drugo lansiranje), ove godine će biti nekoliko lansiranja evropske lake rakete “Vega” i, takođe lakih nosača koji predstavljaju modifikacije starih interkontinentlanih raketa - američkog “Minotaura” (kompanije Orbital ATK) i ruskog “Rokota” (kompanije “Hruničev”) na kome su sistemi ukrajinske proizvodnje zamenjene ruskom opremom.

Kada smo kod lakih raketa, ove godine ćemo takođe videti premijerno lansiranje američko-novozelandske super-lake rakete “Elektron” (Electron) kompanije RocketLab o kojoj smo takođe pisali pre nekoliko meseci. Kapacitet ove mini-rakete je 150kg za orbite visine do 500km, a lansiranje je planirano sa novog kosmodroma na obali Novog Zelanda.

electron

Laka američko-novozelandska raketa "Elektron"

Posle dužeg vremena, planirano je lansiranje rusko-ukrajinske rakete “Zenit”, poslednje potpuno kompletne rakete ove serije. Iako je reč o komercijalnom lansiranju kompanije “Morski start”, “Zenit” će poleteti sa Bajkonura, dok su u ovoj kompaniji u toku analize izbora nosača posle prodaje plovećeg kosmodroma ruskom aviokoncernu S7 biznismena Vladislava Filjova.

Ovaj prikaz lansera 2017. zaokružićemo neobičnim rekordom koji indijski stručnjaci planiraju da postave u prvoj nedelji februara. Naime, ISRO (Indijska organizacija za kosmička istraživanja) namerava da za vreme jednog jedinog lansiranja na orbitu izbaci, ni manje ni više, nego 103 satelita! Kao nosač poslužiće raketa PSLV-C37 koja će sa kosmodroma Šriharikota (Shriharikota) u provinciji Andra Pradeš, lansirati tri indijska navigaciona i satelita daljinskog kartografisanja planete (ukupne mase 760kg) i 100 stranih mikro-satelita ukupne mase 590kg.

Indijski stručnjaci su poznati po tome što lansiraju mnogo satelita jednom raketom. Tako su na primer juna 2016. lansirali istovremeno 22 satelita nosačem PSLV, dok u isto vreme planiraju da koriste i lansera GSLV klase “Mark III” i “Mark II” veće nosivosti.  

pslv c29onthefi

103 satelita jednom raketom - indijski lanser PSLV


Ruska kosmonautika u 2017.

2017 - Novo rukovodstvo NASA-e

2017 - Kineski Mesec i “kosmički teretnjak”

Kosmos 2017 – godina Ilona Maska

Kosmos 2017 – godina Ilona Maska


 

Grujica Ivanović
Author: Grujica Ivanović
Menadžer planiranja električnih mreža u australijskoj kompaniji Ergon Energy, magistar elektrotehnike. Napisao je veliki broj članaka iz oblasti istraživanja kosmosa koji su objavljeni u časopisima "Galaksija", "Front", "Duga", "Planeta", "Astronomija", "Astronomski magazin", Spaceflight i “Vasiona”, i u dnevnim listovima "Politika", "Večernje novosti" i "Srpska reč". Takođe, u časopisu Power Transmission and Distribution objavljuje stručne tekstove iz elektrotehnike. Pre odlaska u Australiju radio je u EPS/"Elektrokosmet", dok je na RTV Priština uređivao televizijske emisije “Horizonti nauke” i “Ekološki krug”. Autor je dve knjige iz kosmonautike: "Kosmički vremeplov" (1997, BIGZ, Beograd) o prvim programima čovekovog leta u kosmos i "Salyut: The First Space Station - Triumph and Tragedy" (2008, Springer-Praxis, London-New York) o tragediji posade prve orbitalne stanice "Saljut". Jedan je od inicijatora projekta prvog srpskog veštačkog satelita "Tesla-1". Član je Britanskog interplanetarnog društva i Instituta inženjera Australije.

Zadnji tekstovi:


Komentari

  • Dragan Tanaskoski said More
    Srbija je u malo boljoj situaciji od... 10 sati ranije
  • Baki said More
    Teks ima drugi akcenat, ali, svejedno,... 3 dana ranije
  • Miško said More
    Odličan text! 3 dana ranije
  • Siniša said More
    To je tačno. Kad je reč o centru mase,... 4 dana ranije
  • Duca said More
    Pa ako postoje one "mini crne rupe" to... 5 dana ranije

Foto...