Kompanija Rocket Lab je otvorila prvi na svetu privatni kosmodrom na Novom Zelandu za lansiranja malih kosmičkih aparata. Prvi kosmički start biće obavljen pre kraja ove godine, posle čega će 2017. uslediti devet unapred zakupljenih lansiranja. 

Na otvaranju novog kosmodroma prisustvovali su minister ekonomskog razvoja Stiven Džojs, (Steven Joyce), predstavnici lokalnih vlasti i kompanije Rocket Lab i rukovodstvo nedavno ponovno formirane nacionalne kosmičke agencije Novog Zelanda.

Očekuje se da će eksperimentalna raketa-nosač “Elektron” (Electron) biti probno lansirana sa kosmodroma koji trenutno nosi ime “Lansirni kompleks 1” pre kraja 2016. Raketa je predvidjena za lansiranje malih kosmičkih aparata na nisku orbitu uz cenu lansiranja od manje of šest miliona dolara. Korisnici njenih usluga biće NASA i privatne kompanije Planet, Spire i Moon Express. Kompanija Moon Express, koja je pobednik takmičenja Lunar X Prize, namerava da krajem 2017. korišćenjem rakete “Elektron” pošalje na Mesec minijaturno robotizovano vozilo MX-1.

Picture1

“Lansirni kompleks 1” na Novozelandskom polustorvu Mahaja

Rocket Lab je američko – novozelandska kompanija koja je decembra 2015. započela gradnju lansirna rampa No1 na udaljenom poluostrvu Mahaja (Mahia), na severnom ostrvu Novog Zelanda. Rampa se nalazi iznad mora, na mestu jedne stare meteorolške stanice, daleko od avio- i morskih-ruta koje utiču na frekvencije lansiranja raketa-nosača sa kosmodroma smeštenih na obalama. Zbog toga, rukovodstvo kompanije Rocket Lab očekuje da će raketa “Elektron” imati veoma visoku “moguću frekvenciju lansiranja” – jedno u tri dana – ali se ne planira da obavi više od pet lansiranja mesečno.

U Rocket Labu, čije se sedište nalazi u Los Andjelesu, ponosno kažu da je ovo prvi privatni kosmodrom. Istina, američka kompanija Blue Origin koristi privatnu lansirnu rampu u Teksasu, ali samo za sub-orbitalne letove, dok SpaceX nije završio gradnju svog privatnog kosmodroma takodje u Teksasu. 

Direktor kompanije Piter Bek (Peter Beck) kaže da je njihov osnovni cilj da se smanji cena lansiranja korisnog terete u orbitu, uz mogućnost znatno većeg broja lansiranja nego što to mogu da postignu ostale rakete-nosači. 

2

Osoblje kompanije Rocket Lab pored stepenova rakete “Elektron”

Dvostepena raketa “Elektron” koju razvija ova kompanija može da na takozvanu sunčevu-sinhronu orbitu visine oko 500km izbaci satelit mase od 150kg. Krećući se ovom orbitom, satelit preleće istu tačku nad planetom u isto vreme, svakog dana. Sateliti ovih dimenzija se tipično lansiraju kao propratni korisni teret, skupa sa većim aparatima, korišćenjem većih i skupljih raketa-nosača. U slučaju “Elektrona”, međutim očekuje se da će vlasnici satelita imati veće slobode u izboru parametara orbite, jer će njihovu sateliti biti lansirani kao jedinstven koristan teret.  

3

Raketa-nosač “Elektron” lake klase kompanije Rocket Lab

Lokacija kosmodroma omogućava lansiranje satelita na različitim orbitama, počev od onih sa nagibom od 39 stepeni, zaključno sa sunčano-sinhronom čija je tipična visina između 600-800km, period 96-100 minuta i nagib do 98 stepeni. Mesto na kome je prvi privatni kosmodrom podignut je izdato na 30 godina uz, kao što smo naveli, teoretsku frekvenciju od jednog lansiranja na 72 časa, što bi značilo praktično 120 lansiranja godišnje, ili tri puta više od najvećeg broja lansiranja koje recimo Rusija, Kina ili SAD obavljaju godišnje! 

4

Pogled iz vazduha na prvi privatni kosmodrom

Na kosmodromu se pored lansirne rampe visine 15 metara i mase 50 tona, nalazi hangar u kome se raketa u horizontalnom položaju priprema za start. Asfaltni put dužine 3,5km povezuje montažni hangar sa lansirnom rampom, dok se na kosmodromu nalaze rezervoari za tečni kiseonik i kerozin i kontrolna sala.

Raketa “Elektron” ima masu od samo 10,5t, visinu 16 a prečnik 1,2  metara. Koristi takozvani Ruterfordov (Rutheford) motor koji funkcioniše na potpuno novim propulzivnim principima korišćenjem elektromotora koji pokreću turbopumpe. Pored toga, ovo je prvi kiseonično-hidrokarbonatski motor koji koristi 3D štampač za sve njegove osnovne komponente.

Cena po lansiranju jednog satelita će biti samo oko 50 hiljada dolara. Prvo lansiranje je planirano za kraj 2016, dok će tokom 2017. biti obavljeno devet ranije rezervisanih lansiranja. Sateliti lansirani sa privatnog kosmodroma na Novom Zelandu će se koristiti za praćenje stanja useva, meteoroška i osmatranja okeana, internet komunikacije, vanrednih situacija i za podršku razvoja izolovanih naselja.

Kompaniju Rocket Lab je osnovao 2007. novozeladnski raketni stručnjak Piter Bek, dok je njen glavni finansijer američka firma Khosla Ventures indijskog milijardera Vinoda Kosle, koja uglavnom učestvuje u prvim fazama razvoju projekata visokih tehnologija. 

Ukoliko sve bude išlo u redu i krajem godine budemo svedoci uspešnog lansiranja sa prvog privatnog kosmodroma “Lansirni kompleks 1” nove rakete “Elektron” lake klase, Novi Zeland će postati jedanaesta država kojoj je pošlo za rukom da na orbitu izbaci kosmički aparat.

Grujica Ivanović
Author: Grujica Ivanović
Menadžer planiranja električnih mreža u australijskoj kompaniji Ergon Energy, magistar elektrotehnike. Napisao je veliki broj članaka iz oblasti istraživanja kosmosa koji su objavljeni u časopisima "Galaksija", "Front", "Duga", "Planeta", "Astronomija", "Astronomski magazin", Spaceflight i “Vasiona”, i u dnevnim listovima "Politika", "Večernje novosti" i "Srpska reč". Takođe, u časopisu Power Transmission and Distribution objavljuje stručne tekstove iz elektrotehnike. Pre odlaska u Australiju radio je u EPS/"Elektrokosmet", dok je na RTV Priština uređivao televizijske emisije “Horizonti nauke” i “Ekološki krug”. Autor je dve knjige iz kosmonautike: "Kosmički vremeplov" (1997, BIGZ, Beograd) o prvim programima čovekovog leta u kosmos i "Salyut: The First Space Station - Triumph and Tragedy" (2008, Springer-Praxis, London-New York) o tragediji posade prve orbitalne stanice "Saljut". Jedan je od inicijatora projekta prvog srpskog veštačkog satelita "Tesla-1". Član je Britanskog interplanetarnog društva i Instituta inženjera Australije.

Zadnji tekstovi:


Komentari

  • Baki said More
    Teks ima drugi akcenat, ali, svejedno,... 2 dana ranije
  • Miško said More
    Odličan text! 3 dana ranije
  • Siniša said More
    To je tačno. Kad je reč o centru mase,... 4 dana ranije
  • Duca said More
    Pa ako postoje one "mini crne rupe" to... 4 dana ranije
  • Baki said More
    21.03.2024. - "Razlog je identificiran,... 6 dana ranije

Foto...