Astronautika: misije

Ljudske misije na Mars mogle bi biti u opasnosti nakon što su nova istraživanja otkrila da dugotrajna svemirska putovanja mogu uticati na strukturu bubrega astronauta.

Uzorci iz više od 40 svemirskih misija u kojima su učestvovali ljudi i miševi otkrili su da su bubrezi trpe promene zbog uslova u svemiru. Dolazi do skupljanja delova bubrega nakon manje od mesec dana u svemiru.

Nalazi bi mogli da ugroze planove SpaceX-a i Nase za slanje misija sa posadom na Mars u narednim decenijama, a šef SpaceX-a Elon Musk nedavno je tvrdio da bi to moglo biti moguće u narednih „10 do 20 godina“.

MarsMisija

Naučnici sa Univerzitetskog koledža u Londonu (UCL), koji su sproveli studiju, rekli su da mikrogravitacija i galaktičko zračenje na svemirskim letovima izazivaju ozbiljne zdravstvene rizike koji rastu sa dužinom boravka u svemiru.

Buduće misije na Mars nisu zbog toga stopirane. Biće potrebno da se razvju mere za zaštitu bubrega kako bi se izbegla ozbiljna povreda astronauta. Metode oporavka bi takođe mogle da se uvedu u svemirske letelice, kao što su mašine za dijalizu.

„Znamo šta se dogodilo astronautima u relativno kratkim svemirskim misijama koje su do sada sprovedene, u smislu povećanja zdravstvenih problema kao što je kamen u bubregu“, rekao je dr Keith Siev, prvi autor studije iz Londonskog Tubular Centra, sa sedištem u Odeljenje za bubrežnu medicinu UCL.

„Ono što ne znamo je zašto se ovi problemi javljaju, niti šta će se dogoditi astronautima na dužim letovima, kao što je predložena misija na Mars. Ako ne razvijemo nove načine da zaštitimo bubrege možda će im trebati dijaliza“.

Profesor Stephen Valsh, stariji autor studije iz Londonskog tubularnog centra, UCL Odeljenja za bubrežnu medicinu, rekao je: „Ne možete bubrege zaštititi od galaktičkog zračenja pomoću zaštite, ali kako saznajemo više o renalnoj biologiji, možda će biti moguće razviti tehnološke ili farmaceutske mere kako bi se olakšala produžena svemirska putovanja.“

Problem sa bubrezima nije jedini zdravstveni problem uočen kod astronauta. Čoveku uvek ostaju robotizovane letilice sa autonomnim robotima koji bi mogli da rade sve ono što bi i čovek radio na Marsu i drugim nebeskim telima. Ali to nije ono što čovek želi, a to je da neseli druge svetove. Da li će to biti moguće i po koju cenu pokazaće budućnost. 

Istraživanje je detaljno opisano u radu objavljenom u časopisu Nature Communications.

Izvor: https://uk.news.yahoo.com/human-missions-mars-doubt-astronaut-090649428.html?guccounter=1

 


Komentari

  • Aleksandar Zorkić said More
    Sve su to važne i zanimljive teme.... 2 dana ranije
  • Duca said More
    Hm,  vakcinacija i nuklearke, čini se... 3 dana ranije
  • Aleksandar Zorkić said More
    Bez obrazloženja prestao je da se... 3 dana ranije
  • Lazar said More
    Zašto nema novih članaka od Draška... 4 dana ranije
  • polux11 said More
    "Godine 1958. pojavio se Blišov... 4 dana ranije

Foto...