Atlantis kreće ka HST

Jučer navečer u 20:01 sati po našem vremenu s raketodroma Kennedy na Floridi, prema svemirskom teleskopu Hubble (HST) lansiran je raketoplan Atlantis sa sedam članova posade.

Riječ je o jednoj od najriskantnijih misija raketoplana. Ovo je četvrta, ujedno i posljednja, servisna misija prema HST-u. Nakon zamjene i popravka starih i isluženih dijelova očekje se kako će Hubble još najmanje 6 godina otkrivati tajne svemira.
Nakon lansiranja, zapovjednik kontrole leta na Zemlji Mike Leinbach, poslao je radio poruku astronautima; Ovo je Veliki dan velike misije, želimo Vam sreću i vidimo se za jedanaest dana!" Zapovjednik raketoplana Scott Altman, uzvratio je riječima: "Hvala Vam u ime cijele moje posade, ovo je dugo očekivana misija a mi smo tu da je uspješno privedemo kraju."
Nepunih deset minuta nakon lansiranja Atlantis se već nalazio u svemiru, u Zemljinoj orbiti. prije toga raketni busteri uspješno su se odvojili od raketoplana, a na visini od stotinjak km prema planu odvojen je i veliki vanjski rezervoar goriva. Prema dosad pregledanim snimkama lansiranja čini se kao nije bilo niti jednog udara otpalih komadića u termičku oplatu broda.

Misija "spašavanja" HSTa je iznimno zahtjevna. Raketoplan sada mora dosegnuti visinu od gotovo 600 km što je znatno više od uobičajne putanje na 350km iznad Zemlje. Polako se približavajući HST-u da bi ga astronauti pažljivo dohvatili robot rukom i prebacili na radnu platformu raketoplana. HST ima masu od preko 11t! Veličine školskog autobusa s još većim "krilima" - solarnim panelima. Tijekom planiranih pet svemirskih šetnji po dvoje astronauta od kojih će svaka trajati šest do sedam sati, astronaute čeka težak i odgovoran posao.

Kako se to radi

U ovom trenutku medijska izvješća obično navode što će se sve napraviti, no važnije je kako se to radi.. Zamislite se u svemirskom odijelu koje je masivnije od Vas samih i čini Vas barem dvostruko ili trostruko volumenski većim. Rukavice su Vam nezgrapnije od bilo čega što ste probali staviti na ruke dosad. Nalazite se u bestežinskom stanju i svaki, pa čak i najmanji pokret dovodi do mijenjanja vaše pozicije - "ljuljanja". Osjećaj "gore-dole-lijevo-desno" ne funkcionira. Prema Zemlji stojite naglavačke. Imate mučninu. Zasvrbi li Vas ispod pazuha možete se počešati za nekoliko sati. Udišete posebno pripremljenu smjesu zraka. Kapljucu znoja s čela ne možete obrisati. Svakih 45 minuta izmjenjuju se noć i dan, tama i svjetlo. Kružite oko rodne planete brzinom od preko 28.000 km/h. Svjesni ste kako bi "susret" ma i s najmanjim mikrometeoritom, od svega nekoliko desetinki mm, probio Vaše odijelo i pitanje je biste li imali snage i mogućnosti doći u sigurnost kabine raketoplana. Nalazite se u prostoru bez zraka, temperaturnog raspona od +120°C do -150°C, klima uređaj u svemirskom odijelu jedino je što vas održava da se ne pretvorite u pečenku ili smrznuto meso. U skučenom, neugodnom, ledenom prostoru mijenjate dijelove opreme, upotrebljavate specijalan alat, baratate vijcima u najtežim radnim uvjetima "na svijetu i malo šire", popravljate stvari u svega nekoliko sati a koje su inženjeri pod staklenim zvonom devetnaest godina prije Vas radili mjesecima, a svi očekuju da svoj opasan i riskantan posao obavite kako treba. Znate kako Vas javnost neće zapamtiti zbog godina treniranja i življenja po strogim uvjetima koje idu uz život astronauta. Znate i kako se četvorica astronauta na Zemlji po prvi puta u svom životu nada (a i vi skupa s njima) da neće letjeti u svemir u spasilačku misiju zbog eventualno oštećenja vaše letjelice prilikom lansiranja. Uspijete li, astronomi diljem svijeta, dječje slikovnice, časopisi, knjige, enciklopedije, internet biti će prepuni novih slika svemirskih objekata s dosad neviđenim detaljima. Cijena Vaše misije iznosi puno više nego svi deficiti proračuna Hrvatske od osamostaljenja na ovamo.. Prođe li sve po planu, HST će biti 90 puta "jači" nego što su njegovi tvorci zamislili prije više od dva desetljeća!

Šta astronauti menjaju

Pored ostalog, na popisu stvari koje će astronauti napraviti u svemiru nalazi se slijedeće: zamijena svih šest žiroskopa koji HSTu omogućavaju orijentaciju, zamjena baterije (prvi puta u 19 godina rada!), zamjena senzora za vođenje i orijentaciju, zamjena elektronike - cijelog sklopa za upravljanje, pohranu i prijenos podataka, zamjena WFC-2 (Wide Field and Planetary Camera) s novom inačicom oznake WFC-3, upravo su ove kamere izvor "lijepih slika" s HSTa.

Nadalje, na popisu zamjene i dorade tu su još i Cosmic Origins Spectrograph, novi uređaj za spektrografiju nebeskih objekata i skeniranje po točno određenim valnim duljinama, zamjena starog sklopa za korekciju mutnih slika novim COSTAR (Corrective Optics Space Telescope Axial Replacement) sustavom, poradi greške na zrcalu teleskopa još od lansiranja 1990. Tu su na radnoj listi još i STIS (Space Telescope Imaging Spectrograph) te ACS (Advanced Camera for Surveys)..
Spisak rada je poduži, slijedi nam nekoliko dana rada i isčekivanja a tada i otpuštanje HST-a od raketoplana. Njegovo podizanje na višu orbitu i početak novog života starog teleskopa. Ukoliko sve ove operacije uspiju, HST očekuje pregršt zadataka prije zasluženog odlaska u mirovinu i dolaska novih, mladih, jačih, boljih snaga - James Webb Space Telescope negdje oko 2020. godine.

****

Još neki članci o HST

Kratka istorija svemirskog teleskopa Habl

Gde se trenutno nalazi Hablov teleskop