Istraživanjem svemira, pored astronoma, bave se i znanstvenici drugih specijalnosti - biolozi, kemičari, fizičari.. Iako su među njima astronomi nekako najbolje percipirani istraživači objekata i pojava u svemiru, u svom radu veoma često usko surađuju i s elektroničarima, informatičarima, strojarima.. Svemirske letjelice načinjene za potrebe takvih istraživanja svakodnevno svojim korisnicima šalju nove, dosad nepoznate ili nedovoljno istražene informacije o tome što se i kako događa u svemiru.
Europska letjelica Planck je prije početka istraživanja zapravo i sama postala vijest. Nakon uključivanja uređaja «High Frequency Instrument» dostignula je gotovo nevjerojatnu temperaturu od -273,05°C što je samo 0,1°C iznad apsolutne nule, što ju u ovom trenutku čini najhladnijim poznatim objektom u svemiru!
Pasivni sustav hlađenja letjelicu je doveo do temperature od -230°C. Uključivanjem aktivnog sustava dodatnog hlađenja temperatura je snižena na nevjerojatnih -273.05°C.
Naravno ne nalazi se cijela letjelica na toj temperaturi već dijelovi opreme i senzora kojima je namjena istraživanje pozadinskog zračenja te uočavanje događanja u svemiru kada je isti bio star svega 380.000 godina. Planck će mjerenjem temperature u svemiru moći odgonetnuti na mnoga pitanja vezana u nastanak i razvoj svemira, naročito u ranim trentucima nakog Velikog praska.
Za takvu misiju letjelica mora biti čim hladnija kako bi mogla registrirati i najmanje znakove aktivnosti na području elektromagnetskog spektra kojeg će započeti proučavati krajem avgusta.
Usporedbe radi, što to Planck može otkriti u svemiru izgleda ovako. Zamislite da na Zemlji imamo toliko osjetljiv uređaj koji je sposoban na Mjesecu razlučiti razliku između temperature njegove površine i toplokrvne životinje poput psa ili mačke.
Planck, lansiran 02. juna zajedno s letjelicom Herschel, se sada nalazi u Langrangeovoj točci broj 2 (L2) milijun i pol kilometara udaljen od Zemlje i iza nje gledano od Sunca prema nama. Ta je pozicija izabrana jer se objekt postavljen na njoj okreće zajedno s Zemljom oko Sunca no cijelo se vrijeme nalazi u Zemljinoj «sjeni». Plancku je to važno radi isuviše osjetljivih detektora kojima je tako u pomoć pritekla i nebeska mehanika. Tijekom narednih dana predstoji još nekoliko finih korekcija putanje letjelice prije konačnog stabiliziranja u željenoj poziciji. Brzina kruženja Plancka oko Sunca, u orbiti poput Zemljine Samo malo udaljenije, iznosi 106,254 km/h.
Tijekom najmanje tri godine operativnog rada letjelicom će se upravljati iz kontrolnog centra Europske svemirske agencije smještenom u Darmstadtu u Njemačkoj.
Još neki članci
Lansirana dva evropska svemirska teleskopa
(Instrumenti/Astronomski Instrumenti)