Kao izumitelj teleskopa počesto se spominje talijanski znanstvenik Galileo Galilei, mada je utvrđeno kako su taj optički instrument poznavali i koristili i prije njega. Ipak neosporno je kako je upravo Galileo započeo s ciljanom upotrebom teleskopa u astronomiji. Njegov rad na dizajnu optičkih elemenata omogućio mu je dovoljno snažan instrument kojime je otkrio i opažao Jupiterove mjesece (danas poznate kao Galileovi mjeseci - Io, Europa, Ganimed i Kalisto), pjege na Suncu, Mjesečeva "mora" i kratere.. Dokazao je kako je za golo oko nejasni svijetli trag na nebu - Mliječni put, zapravo područje iznimne koncentracije zvijezda. Dokazao je kako se Zemlja ne nalazi u središtu svemira. Zbog objavljivanja tih znanstvenih činjenica u svoje je vrijeme progonjen od strane Rimkatoličke crkve. Tek prije nepunih nepunih dvadesetak godina Crkva je priznala svoju grešku i posthumno se ispričala Galileu ali i svijetu.
Na spomen 400-te godišnjice suvremene astronomije koja je započela Galileovim gledanjem nebeskih objekata "kroz cijev", UN je 2009. godinu proglasio Međunarodnom godinom astronomije.
No kakvi su bili teleskopi tog vremena?! Što su astronomi njima vidjeli? Koji su osnovni tipovi teleskopa?
Galileo je utemeljio dizajn (vrstu) teleskopa koje nazivamo refraktorima. Oni koriste staklene leće kako bi prikupili svjetlost udaljenih objekata te pri tome gledani objekat prikazali uvećanim.
Šesdesetak godina kasnije, jedan drugi genije tog doba (Isaac Newton) uspješno je počeo s upotrebom druge vrste teleskopa - reflektor. On kao objektiv, površinu za skupljanje svjetlosti, koristi sustav posebno oblikovanih zrcala.
Teleskopi koje su koristili Galileo i Newton bili su i više nego primitivni (gledano iz današnje perspektive) pa ipak, i danas čine dvije osnovne vrste teleskopa u upotrebi diljem svijeta.
Tijekom vremena astronomi su usavršavali dizajn, dodavali pojedine komponente, poboljšavali njihova svojstva, gradili sve veće i veće instrumente da bi sada čak i u svemiru imali nekoliko teleskopa teških i preko desetak tona!
Moramo reći kako čak i najlošiji teleskopi-igračke, koji se po neopravdano visokoj cijeni prodaju u raznim dječjim trgovinama ili trgovačkim centrima, imaju daleko bolje optičke karakteristike od izuma koji su napravili revoluciju u astronomiji.
Iako je ono što su Galileo, Newton, Herschel i suvremenici tada vidjeli kroz vlastita remek-djela jako, prejako daleko od koloritnih slika Hubbleova svemrskog teleskopa oni su i sa time uspjeli otkriti nove svjetove, zakonitosti koje vladaju u svemiru - uspjeli su nebeske pojave približiti običnom čovjeku. Isto i danas čine astronomi diljem svijeta organizirajući javna promatranja nebeskih pojava i objekata. Na milijune ljudi tijekom proteklih par mjeseci uspjelo je po prvi puta u svom životu pogledati kroz teleskop. Lavinu svih ovih događanja pokrenuo je upravo Galileo svojim skromnim teleskopom..I ne zaboravite; gledajući prema zvijezdama zapravo gledamo u prošlost, desetke, stotine, tisuće, milijarde godina u prošlost. Iako svjetlost putuje nevjerojatnom brzinom od 300.000km/s svemir je nezamislivo veliko prostranstvo koje najvjerojatnije nikada nećemo uspjeti spoznati u cijelosti.
***
Pet najslavnijih teleskopa uistoriji