ESA, NASA i Arianaspejs su odredile 18. decembar 2021. za lansiranje Ariane 5 koja će sa evropskog kosmodroma u Francuskoj Gvajani poneti svemirski teleskop Džejms Veb.
Haron (eng. Charon) je najveći i planeti najbliži Plutonov satelit. Otkrio ga je američki astronom James Chrity 1978. godine. On je zapravo primetio ispupčenje, kako mu se činilo, na Plutonu, a kasnije se, na osnovu posmatranja većeg broja snimaka Plutona utvrdilo da se zapravo radi o satelitu.
Posle Sunca zvezda Polaris (Severnjača, Polarna zvezda itd.) je najpoznatija i najvažnija zvezda za nas Zemaljce, bar u zadnjih nekoliko vekova. Nalazi se iznad severnog pola Zemlje i tako nam pokazuje strane sveta i latitudu mesta odakle je posmatramo. Kad idete na sever ona je sve više na nebu. Na severnom polu je u zenitu.
Pre modernih teleskopa mogli smo samo da zamišljamo kakva je površina Sunca i planeta. Danas sa savremenom tehnologijom i Sunce i planete su nam bliže nego ikad. Danas površinu nekih nebeskih tela, kakvo je na primer Mars, ili Mesec, poznajemo detaljnije nego površinu same naše planete.
Ma koliko to besmisleno bilo, zamislimo Venerijance. Njihova astronomija mora da je sasvim zakržljala i više orijentisanje na izučavanje meteorologije. Nikakvog pojma oni nemaju o tome šta se nalazi iza gustih i debelih naslaga oblaka koji prekrivaju njihovu planetu.
Šta se nalazi u najdubljem delu svemira? Kolaboracija sa kanalom @Eureka kutak
Svemirski Teleskop Hubble je promenio naše razumevanje svemira kroz niz istorijskih fotografija koje nose naziv Duboko polje. To je najdublji pogled u svemir ikada i otkriveno je da je naš svemir prepun galaksija i zvezda!
Približava nam se jesen a sa tim godišnjim dobom na noćnom nebu polako se pomaljaju jesenja sazvežđa. Veliki i moćni Orion uskoro će početi da dominira na nebu, a u tom sazvežđu nalazi se nebeski dragulj. Nema astronoma, profesionalnog ili amaterskog koji nije posmatrao Veliku Orionovu maglinu, a ona je smeštena odmah ispod pojasa ovog orijaškog lovca, u njegovom maču.
Podsetimo je da je oko 1900. godine, u vreme Williama Thomsona, Prvog barona od Kelvina , većina svetskih naučnika i mislilaca bila ubeđena da su skoro sve misterije u svetu fizike manje–više razrešene. Ostala su neka sporedna pitanja, vezana za svojstva svetlosti i zračenje crnog tela, koje je sâm Kelvin opisao kao dva tamna oblačka na čistom nebu znanja – možda nedokučiva, u suštini trivijalna, i ako ih gledaš na pravi način, dobiće oblike malih pufnastih mačića.