Po drugi put u istoriji, objekat izrađen čovekovom rukom je stigao do međuzvezdanog prostora. Svemirska sonda Vojadžer 2 je izašla iz heliosfere, prostora ispunjeng česticama sa Sunca i u kom ne deluje magnetno polje naše zvezde.
Negde sredinom šezdesetih režiser i producent Stenli Kjubrik predložio je SF piscu Arturu Klarku da naprave ništa manje nego film o „odnosu čoveka i svemira.“ Klark je oduševljeno prihvatio. Tako je nastala 2001: Odiseja u svemiru koju su mnogi proglasili za najbolji SF film svih vremena.
Kao prvo i najvažnije, šansa da se nađeš u situaciji da se ispred tebe nalazi atomska naprava u kojoj otkucava satni mehanizam je stvarno nikakva. Ali ipak, recimo da si postao neki Džems Bond i da MORAŠ da upotrebiš sve svoje znaje i veštinu da bi deaktivirao atomsku bombu, evo ti nekoliko korisnih saveta:
Vreme je bilo lepo na Marsu kada je na njega 26. novembra ove godine sleteo lender InSight. Nakon što je mesecima divljala oluja koja je podigla prašinu i prekrila celu planetu, sada je lepo i vedro i pirka vetrić, 5 do 7 metara u sekundi: prava marsovska idila. Možda će vam se učiniti da tih 7 metara u sekundi i nije pirkanje, već solidan vetar, ali treba da znate da je atmosfera na susednoj planeti vrlo retka i vetrovi tamo nemaju onu snagu koju imaju na Zemlji.
Sunčev sistem kroz moj teleskop, tako se zove filmić koji je snimio julian weßel, astronom posmatrač (ovo mu je web site). U filmu se prikazuje kako se velika tela Sunčevog sistema vide kroz Julianov teleskop. Možda će nekom od vas biti interesantno da pogledaju ovaj kratak video zapis.
Posmatrački hit druge polovine ove godine je kometa 46P/Wirtanen. Ona će 16. decembra proći pored naše planete na manje od 12 miliona kilometara (što je 30 razdaljina od Zemlje od Meseca) i moguće je da zasija sjajem treće magnitude. Kad je nešto na nebu toliko sjajno onda ga...
Izvanredno vedro nebo očišćeno burombilo je razlog da potražim tri periodične komete tokom večeri 5. decembra 2018. godine. Postavim dva stara vlastoručno izgrađena teleskopa reflektora: Šeliak 120/900mm i Mirfak 140/1400mm. Oba sa posebnim zadatkom - dvije sjajnije komete za Šeliaka i slabija za Mirfaka.
Svako svemirsko otkriće nekog astronoma, pored tolike sile teleskopa i zemaljskih i svemirskih, predstavlja podvig za sebe, ali neka od njih imaju i poseban naučni značaj jer omogućavaju ili bar doprinose rešavanju pojedinih kosmičkih zagonetki. Nedavno je do takvog otkrića došao brazilski astronom Denilso Camargo. I to ne jednog, nego čitavih pet.