Nema ni par stoljeca otkako smo shvatili da su zvijezde dalje nego što smo mislili, puno dalje. Od iskrica i vatrica na nebu preko pukotina na platnu nebeskog svoda i raznih slonova, kornjača i sve druge sile navodnih objašnjenja do moderne znanosti o zvijezdama dug je put.
Zanimljivo je pratiti neku kosmičku misiju jer se uvek nauči mnogo toga. Ali povremeno je moguće naučiti mnogo i iz misija koje još sede na Zemlji i čekaju lansiranje. Šampion planete je džin, teleskop JWST, koji je do sada pojeo preko $10 milijardi. Ali sada sam se nameračio na jednu japansku sondu, čije lansiranje sam najavio još pre 5 godina. Još nije poletela, a kad će – ne zna se. Seč je o neobičnom horizontalnom lunarnom lenderu 'SLIM'.
Od kad smo izbacili Plutona, Neptun je najdalja planeta sistema. O njemu ne znamo praktično ništa jer je užasno daleko – 30% je dalji od sledeće najdalje planete, Urana. Sve što znamo o njemu naučili smo iz jedne kratke posete 'Voyagera 2' 1989. – tada je Uran bio dalji i od Plutona! – i povremenih osmatranja 'Hablovim' teleskopom. Mislio sam da se ovom planetom danas bave samo frikovi pa je svaka vest vezana za nju pravi kuriozitet. Evo jedne:
Nema mnogo žena u mojim textovima o kosmosu. Sem Terješkove, Irene Bredt[1] i moje ćerke Ene, ne mogu da se setim ijedne o kojoj sam išta napisao. Ostala je još jedna, koju cenim već godinama i čije sam nastupe na TV gladao u Americi. Žena je vrcavo pametna, vrlo stručna, duhovita i vesela i uživanje ju je slušati. Iako danas ima preko 65 godina, zadržala je dečje oduševljenje za posao kojim se bavi, a to je jednostavno – istraživanje kosmosa. Naravno, sondama, a to i ja obožavam. Nije čudo da ju je 2012. godine ugledni časopis 'TIME' proglasio za jednu od 25 osoba koje imaju najviše uticaja u kosmičkim istraživanjima. To je dr Karolina Porko.
Barotolerantni – ekstremofili koji nastanjuju duboka mora i optimum rasta imaju na 1 atm i dubinama od 4000 m. Mikroorganizmi sa ovih dubina prilagođeni su i na uslove niskih koncentracija hranljivih materija, manjka sunčeve svetlosti i niskim temperaturama. Barotolerantni ekstremofili imaju mnogo predstavnika među ribama, rakovima i drugim višećelijskim organizmima.